Ovo je Matea, majka dvoje djece kojoj je uspjelo opstati na tržištu rada, a da ne plati cijenu toga što se uz karijeru odvažila biti i roditelj. Kako joj je to uspjelo, pitate se? Tako što radi u kompaniji koja je uvela 4 -dnevni radni tjedan - i rad od doma, piše HRT.

- Najveće je olakšanje u biti u tome što ne moram ići u ured , što nemam fiksno da od devet do 17 moram sjediti u uredu, jer je to onda ujutro spremanje - spremi jednog, spremi drugog, spremi sebe, vozi u vrtuić, vrati se doma, gužva je na putu. Imamo jako puno obveza i sve to pokušavamo ugurati u vikend. Znači, vikendom moramo i očistiti kuću, obaviti kupnju, otići na neki izlet, družiti se s prijateljima, a i odmoriti. I onda imamo neki pritisak, stres nam to sve stvara, da mi to sve odradimo, pojasnila je ekonomistica Matea Tijanić Mamić.

"Što je vrijednije nego slobodno vrijeme?"

Tvrtka koja joj je dala jedan dan više za privatni život je, pogađate, iz IT sektora koji si takvo nešto može priuštiti. Skraćeni radni tjedan uveli su prije tri godine. Plaće nisu smanjivali, niti tražili od zaposlenika da rade više od osam sati dnevno.

- Sve je krenulo od korone, kad smo krenuli raditi od kuće, mi smo na kraju i nastavili raditi od kuće. I zapravo, bili smo jako zadovoljni kako su se naši radnici organizirali. I tu smo shvatili da su povećano produktivni i mi kao vlasnici smo im htjeli vratiti za tu njihovu povećanu produktivnost na način da smo im dali slobodan dan u tjednu. A što je vrjednije nego slobodno vrijeme, zapitala se direktorica i suvlasnica Martina Šepić.

"Štedimo vrijeme, izbacili smo lijenost"

U kompaniji su shvatili da rad od doma ima svoje prednosti.

- Štedi se vrijeme, izbacili smo i lijenost iz radnog dana, možemo tako reći. Jer nema razgovora kraj caffe aparata, pa onda gablec koji se umjesto pola sata oduži na malo duže, pa kašnjenje na posao zbog javnog prijevoza i slično. I zapravo u kraće vremena su napravili jednaku količinu posla, kazala je Šepić.

- Ne kontroliramo, jesu li oni prisutni. Mi kontroliramo produktivnost. Znači output - je li posao završen, je li zadatak ispunjen i jesu li dosegnuti rokovi. I to je naš model 4-dnevnog radnog tjedna. Znači fokus je na produktivnosti, a ne na prisutnosti, dodala je.

“Fokus je na produktivnosti, a ne na prisutnosti.”

Radni tjedan lakše je bilo smanjiti jer je riječ o relativno maloj tvrtki od 16 zaposlenih - u kojoj je većina poslovanja digitalizirana. 

Nakon što su shvatili da su im zaposleni u kućnim uvjetima postali produktivniji, ostavili su ih doma - i otkazali najam za ured u kojem su dotad radili. Kako se ipak povremeno moraju sastajati međusobno, ali i s klijentima - unajmljuju sve popularnije "Coworking prostore" ili "prostore za rad", koje plaćaju po potrebi. 

Rad od doma i produljeni vikendi sve su traženiji radni uvjeti kojima nove generacije kontriraju kulturi izrabljivanja.

- Moramo se boriti samo za sebe i u potpunosti je to točno, ali mislim da činjenica da sam ovdje već pet godina, dosta govori o tome je li mi dobro ili nije, s tim da sam počeo kao student, kasnije sam počeo raditi i za stalno, čak mi je firma u kojoj radim odlučila stipendirati, rekao je magistar digitalne ekonomije Alen Ćorković.

Odlasci na bolovanja smanjeni za 50 posto

Njegovu lojalnost su kupili, a čini se i onu ostalih, jer osim što su gotovo pa eliminirali transfere djelatnika u druge firme, smanjili su i odlaske na bolovanja za 50%. 

- Taj je model takozvanih 100:80:100, znači 100 posto plaće za 80 posto radnog vremena uz očekivanu 100-postotnu produktivnostI je sve što trebate znati vezano uz 4-dnevni radni tjedan, dodala je Šepić.

IT-u smo pronašli još jednu tvrtku koja je - zasad samo preko ljeta - uvela 4-dnevni radni tjedan bez da je zaposlenicima smanjila plaće.

- Radimo samo sa firmama kojima također obujam posla padne tijekom ljeta, stoga nismo osjetili neki preveliki minus na našu profitabilnost tako da pratimo naše metrike, gledamo dokad će nam to biti izdržljivo, pojasnila je stručnjakinja za zapošljavanje Ana Marija Dorić.

Zaposlenici zadovoljni

Naravno, za posmenuti je da su zaposlenici jako, jako sretni.

O koristima koje kraće radno vrijeme ima za ekonomiju, natalitet i mentalno zdravlje nacije pričalo se još prije više od pola stoljeća. Kada je 1965. u Jugoslaviji skraćeno vrijeme za rad, ljudi su ga imali više za ljubav, putovanja i - ono od čega država ima najviše koristi - potrošnju.

- Interesantno je da je prije gotovo 100 godina Henry Ford askratio radni tjedan sa šesterodnednog na peterodnevni, tad je to krenulo, Svi su mu iz industrije rekli da je lud, kako može u pet dana napraviti isti auto za koji treba šest dana, međutim on je s time dobio da je privukao najbolje talente, baš iz konkurentskih firmi. U svoju formu, koji su onda mogli u manje vremena napraviti jednaku količinu posla, jednako kvalitetno, rekla je Šepić.

Nema konkurentnosti bez produktivnosti

I tu dolazimo do kamena spoticanja - konkurentnosti, koje pak nema bez produktivnosti.

- U Hrvatskoj imamo prilično visoku razinu dokoličarenja, što pokazuju i podaci o produktivnosti rada. Hrvatska ima najnižu produktivnost rada u Europskoj uniji, recimo uz Bugarsku i Rumunsjku, naglasio je ekonomski analitičar Damir Novotny.

- Što se tiče zakonodavnoga okvira, tu nam je zapravo samo poznat primejr Belgije, koja je prije tek godinu i pol uspjela implementirati model gdje zapravo vi kao radnik možete postaviti zahtjev prema poslodavcu da radite četiri dana u tjednu a poslodavac - ako ga prihvati - onda mora ispunjavati dodatne uvjete , a ako ga odbije - onda mora svoje razloge za odbijanje u roku od 30 dana pisano opravdati prema radniku, pojasnio je Dario Ćorić, pravni savjetnik pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Skraćeni radni tjedan u Hrvatskoj je, ovim svijetlim primjerima unatoč, još uvijek u fazi medijskog propitkivanja i eksperimentiranja. No lijepo je vidjeti da one kompanije koje to mogu - uviđaju vezu između motivacije i produktivnosti radnika s jedne strane te plaće i njihova slobodnog vremena s druge.