Istraživanja pokazuju da ljudi s ispravnom posturom, otvorenim ramenima i ravnom kralježnicom imaju 20 posto više razine testosterona i 25 posto manje kortizola, hormona stresa, piše portal 24sata. 

Kako stres utječe na držanje? Obično kad smo u nekoj stresnoj situaciji, ramena podižemo i zaoblimo, a glavu pognemo. Time dolazi do sužavanja prsnog koša, čime je onemogućeno pravilno disanje.

Što smo dulje podložni stresu i takvom lošem položaju, mišići se skraćuju, gomila se napetost u vratu i ramenu, smanjuje se cirkulacija, javlja se glavobolja, a razina nezadovoljstva se povećava.

Bilo bi idealno za svakih pola sata rada u uredu sjediti 20 minuta, zatim stajati osam minuta i nakon toga se sljedeće dvije minute kretati ili istezati. 

Zašto previše sjedenja može biti opasno?

Profesor Mark Whiteley, vodeći britanski konzultant, venski kirurg i osnivač The Whiteley Clinic, kaže da bi sjedilački život mogao biti štetan za zdravlje važnih vena u nogama.

- Dulje sjedenje smanjuje pokretljivost mišića nogu, što ugrožava protok krvi u venama nogu. Venska krv se nakuplja i to se naziva 'venska staza'. Kada se venska krv usporava, krv postaje kiselija i može se čak i zgrušati. Povećana kiselost venskog zastoja uzrokuje upalu i nelagodu u potkoljenicama - pojasnio je.

Većina ljudi je svjesna da neaktivnost može dovesti do krvnih ugrušaka u venama na nogama. Njih obično povezujemo s dugim letovima, ali cjelodnevno sjedenje za stolom također povećava rizik od ugruška jer se cirkulacija krvi usporava.

Simptomi krvnog ugruška u nozi su osjećaj nalik grču ili topla koža iznad ugruška. Iako se često može dogoditi da uopće ne osjetite nikakve simptome.

- Opasnije od krvnih ugrušaka su duboke venske tromboze (DVT), iako su zapravo manje česte od površinske vrste koja se zove površinska venska tromboza (ili češće 'flebitis') - objašnjava ovaj profesor.