Puno je senzacionalizma u medijima oko kvalitete zraka. Postoji puno mjerenja, ali nisu sva pouzdana. U Hrvatskoj kvalitetu zraka profesionalno prati Državna mreža za praćenje kvalitete zraka. Podaci za sve postaje postoje na webu. Uz to postoje neke mreže koje se temelje na nekom amaterizmu, ali se mjerenja rade u nepoznatim okolnostima, objašnjava profesorica za N1.

Kaže kako u Hrvatskoj nijedan grad ne bi izdvojila kao kritičan. “U zagrebačkim Dugavama se zimi događa da koncentracija bude veća od dozvoljene. Bilo je prekoračenja. U Koprivnici, Kutini i Osijeku znali smo imati veće koncentracije.”

Koji su glavni onečišćivači zraka?

“Izvori onečišćenja i sastav čestica vrlo je raznolik. Izvori su razni. To je sva ona prašina ili sitne kapljice koje dospjevaju u atmosferu. Imate prirodne uzroke na koje čovjek ne može utjecati. Recimo šumski požari koji nastaju npr. udarcem munje, to može biti prašina u atmosferi, vjetar je diže, pješčane oluje iz pustinjskih područja, vulkani, morski sprej, polen… Bila je drama prije nekoliko godina zbog pustinjskog pijeska iz Azije, ali tu ne možete ništa”, govori.

“Naši kolege su analizirali prije 20 godina u Rijeci situaciju s visokom koncentracijom sumpornog vodika. Trajalo je dva dana. Rafinerija je tvrdila da ništa više nisu emitirali nego inače. Istraživanje je pokazalo da nisu lagali. Što se dogodilo? Nakupilo se meteorološki plitak sloj sumpora na širem riječkom području. Puno onečišćenja je, naravno, uzrokovano ljudskom djelatnošću. Promet je odgovoran pogotovo za sitnije čestice. Naravno i industrija”, govori.

Kvaliteta zrak nije ista zimi i ljeti, uz prometnicu i uz šumu

“Zima je rizičnija. Veće su emisije, više se loži, gušći je promet i meteorološke prilike su takve da pogoduje da su koncentracije visoke. U toplom dijelu godine se veća količina polutanta razrijedi. Kada je magla nemate vjetar pa je i zbog toga veće onečišćenje. Kvaliteta zraka je promjenjiva u prostoru i vremenu. Nije ista kvaliteta zraka u različitim kvartovima. Uz prometnicu je veća količina čestica nego ako ste blizu parka. Ovisi i o vjetru i kako se ventilira i raspuše. Također, na višim katovima je ,očekivano, čišće. Ovisi naravno i o meterološkim prilikama. Uz obalu, ako je vrijeme lijepo, onda se uspostavlja obalna cirkulacija, a noću puše vjetar s kopna što posješuje kvalitetu zraka. Ali ako imate industriju blizu onda je opet problem cirkulacijska ćelija. Kiša i snijeg recimo djeluju povoljno, to osjetite, bolji je zrak jer se ispire onečišćenje”, objašnjava.

Opasnost za zdravlje ovisi o česticama, koje su smjesa, ovisi o kemiskom sastavu koji je složen ali i o duljini izloženosti. “Možete na visokoj koncentraciji provesti nekoliko minuta, ali ako ste danima izloženi umjerenom onečišćenju, to može biti štetno.”

Osjetljive skupine su djeca, stariji ljudi i kronični bolesnici. Posebno su rizična neka zanimanja, primjerice u građevini.