- Uvijek izađem prije nego što je vani dan. Ove rane jutarnje šetnje su dobre, između ostalog, u pripremi za moj posao - napisala je autorica Harriet Martineau. Njoj nije trebala znanost da se uvjeri u mnoštvo dobrobiti koje nudi ranojutarnja šetnja. Danas su te prednosti ipak znanstveno potvrđene. Pa ako se odlučite prošetati samo jednom dnevno, učinite to ujutro.

Svjetlost je primarni mjeritelj vremena za svaku stanicu u našem tijelu. A ako dobijemo 'injekciju' svjetla unutar sat vremena nakon buđenja, svaka stanica i neuron se postavljaju u skladu s tim. Dovoljno je i 10 minuta hoda po jutarnjoj svjetlosti. Od ranojutarnje šetnje nas ne bi trebalo odvraćati ni loše vrijeme jer čak i prigušeno i oblačno dnevno svjetlo sadrži mnogo više luxa (mjera koja se koristi za intenzitet ili svjetlinu) nego što unutarnja rasvjeta može pružiti.

Optimizira cirkadijalni ritam

Naša osjetljivost na svjetlo je najniža kada se prvi put probudimo, što znači da nam je potreban jaki udar koji će upozoriti naš mozak i postaviti nam cirkadijalni ritam. Brojne studije su pokazale da način na koji provodimo prvi sat buđenja može povećati ili smanjiti šanse za dobar san. Jutarnje svjetlo govori sloju neurona iza naših očiju da je vrijeme da krenemo, a ujedno i smanjuje proizvodnju melatonina (hormona zbog kojeg se osjećamo pospano i koji nam pomaže da spavamo noću).

No, udar jutarnjeg svjetla također javlja kortizolu da nam preplavi tijelo – probudi nas, da nam energiju i osnaži nas. U idealnom slučaju, nekoliko minuta jutarnje šetnje trebalo bi proći bez sunčanih naočala, osim ako nije baš jako vedar dan.

Jutarnje svjetlo također potiče tijelo da proizvodi serotonin, kemikaliju koju proizvode živčane stanice zbog koje se osjećamo dobro. Serotonin regulira koliko dobro spavamo, a kasnije se pretvara u melatonin koji nam je potreban da bismo čvrsto spavali. Iako se čini čudnim, ranojutarnja šetnja je najbolja stvar koju možemo učiniti da poboljšamo san.

Dobro je za zdravlje srca i krvnih žila

Jutarnje svjetlo ima puno potencijala i može učiniti mnogo više od toga što će nas razbuditi i pomoći nam da zaspimo. Naime, ranojutarnja šetnja također štiti srce. Nedavna studija kaže da jako svjetlo može zaštititi i poboljšati kardiovaskularno zdravlje jačanjem specifičnog gena koji jača krvne žile i smanjuje rizik od srčanog udara. Znanstvenici su već uočili vezu između svjetlosti i srčanih bolesti, te su primijetili veću učestalost srčanih udara tijekom zimskih mjeseci.

Ova studija je otkrila i da su sudionici koji su bili 30 minuta na intenzivnom svjetlu između 8:30 i 9 sati pet uzastopnih dana imali povišene razine proteina zvanog PER2. Ovaj protein je ključan za postavljanje cirkadijskog ritma, poboljšanje metabolizma i jačanje krvnih žila. Ranije verzije istog eksperimenta na slijepim miševima otkrile su da jarko svjetlo nema nikakvog učinka, što pokazuje da ključnu ulogu imaju naše oči.

Potiče metaboličko zdravlje

Studija iz 2012. pokazala je da su žene koje su svaki dan u 8 ujutro brzo hodale 45 minuta bile aktivnije ostatak dana. Također su manje reagirale na slike hrane. Ovo je bilo jedno od prvih izvješća koje je utvrdilo da nas tjelovježba energizira, a istodobno potiskuje naš apetit. Neki istraživači misle da jedemo manje nakon vježbanja jer žustri pokreti podižu tjelesnu temperaturu te aktiviraju neurone hipotalamusa, koji nam pomažu kontrolirati unos hrane. Kao što jedemo manje kada je vani toplo, tako jedemo manje kada nam se tijelo zagrije hodanjem.

No, novija teorija tvrdi da jedemo manje nakon što smo aktivni zbog hormona zvanog faktor diferencijacije rasta 15 (GDF-15), kojeg tijelo proizvodi kada se krećemo (dva sata kretanja mogu uzrokovati peterostruko povećanje razine GDF-15). Istraživači znaju da GDF-15 potiskuje apetit kod glodavaca i majmuna i sada istražuju njegove učinke na ljudska bića. Bilo da je vrućina ili hormoni, ranojutarnja šetnja može obuzdati pretjerani osjećaj gladi te nam pomoći da reguliramo i umanjimo apetit, piše Mbg.