“Prevalencija demencije bila je veća kod jednojezičnih (4,9 posto) nego dvojezičnih (0,4 posto)”, prema znanstvenicima Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje i neuroznanosti, čiji je rad objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia.

Prethodno istraživanje sugeriralo je da biti poliglot može značiti nižu vjerojatnost kognitivnog pada kasnije u životu, no to ranije otkriće nije imalo “puno dokaza iz studija temeljenih na proučavanju zajednica”, naveo je tim znanstvenika u radu.

Nastojali su popuniti tu prazninu idući od vrata do vrata u Bangaloreu, gradu na jugu Indije poznatom kao središtu informacijske tehnologije u zemlji, gdje su otkrili da je prevalencija blagih kognitivnih oštećenja “također veća kod jednojezičnih (8,5 posto) nego kod bilingvalnih osobai (5,3 posto)”.

Godine 2023. tim sa sjedištem u Njemačkoj objavio je rad u časopisu Neurobiology of Aging, u kojem je napisao da dvojezičnost u ranom životu znači smanjeni rizik od demencije u kasnijem životu. U 2014. znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu sugerirali su da govorenje više od jednog jezika može imati ‘zaštitni učinak’ na mozak.

Međutim, nije samo sposobnost govorenja jezika ta koja može pomoći protiv demencije, sudeći prema drugom nedavnom radu. Možda postoji veza između dijabetesa i vjerojatnosti pojave demencije, prema istraživanju predstavljenom na godišnjem sastanku Američkog društva za biokemiju i molekularnu biologiju od 23. do 26. ožujka.

Istraživanje Sveučilišta u Kaliforniji objavljeno početkom 2024., pak, sugerira da dobar san u mladosti smanjuje rizik od demencije.

Sredinom 2023. tim u Švicarskoj otkrio je da stariji mozgovi imaju koristi od slušanja glazbe, dok je otprilike u isto vrijeme istraživanje liječnika Sveučilišta u New Yorku pokazalo da umjereno korištenje interneta kod starijih osoba može pomoći u borbi protiv kognitivnog pada. Opadanje sluha i vida zasebno se povezalo s većom vjerojatnošću razvoja demencije, prenosi N1.