Na pitanje koliko su nam asteroidi stvarna prijetnja, Jurić odgovara:

“Tu uvijek morate uzeti u obzir u odnosu na druge svakodnevne prijetnje. Kad izađete na ulicu, tu vam se također nešto ružno može dogoditi. Asteroidi nisu stvar zbog koje bih ja gubio puno sna. Međutim, to je jedan od potencijalno katastrofalnih događaja ukoliko se dogodi. Imate slučajeve koji su jako rijetki, ali ako se dogodi, onda cijeli planet ima problem. Vrijedi ih tražiti, vrijedi znati gdje su i znati kud se kreću, ali za gledatelje nije nešto čega bi se trebali plašiti u svakodnevnom životu”.

Na koje sve načine možemo pratiti asteroide?
Objašnjava da je većina asteroida tražena teleskopima sa zemlje.

“To su teleskopi raznih veličina, od najvećih 8-metarskih do malih, svega 40-centimetarskih teleskopa kakvi su bili kod nas u Hrvatskoj na primjer u Višnjanju, gdje smo našli stotine asteroida prije nekih 20-ak godina s tako malim teleskopom. Sva ta promatranja se šalju u centar Međunarodne astronomske unije gdje se potvrđuje da su ti objekti zaista asteroidi”, kazao je.

Komentirao je i novi algoritam koji je razvio zajedno s kolegama koji omogućuje lakše pronalaženje asteroida.

“Način kako se asteroid otkriva je dosta zanimljiv. Kada bismo uzeli jednu sliku neba s teleskopom i kad bih vas pitao koja je od ovih objekata asteroid, nikada ne biste mogli reći koji je. Zato što izgledaju točno kao zvijezda. Porijeklo riječi asteroid je iz grčkog i znači zvijezdast, odnosno objekt koji izgleda kao zvijezda. Način na koji nađete asteroid je da uzmete barem dvije slike istog dijela neba, s desetak minuta razlike jer onda vidite da taj objekt koji se čini kao zvijezda zapravo nije jer mijenja poziciju na istim slikama.

Problem s time je što to znači da vaš teleskop koji bi možda mogao prekriti cijelo nebo kroz noć može prekriti samo pola neba jer mora snimiti barem dvije slike tog asteroida. Znači teleskop vam je dva puta manje efikasan. Algoritam koji smo mi smislili omogućava da samo s jednom slikom u jednoj noći i nekoliko još slika unutar idućih dva tjedna mi možemo reći ovaj objekt nije zvijezda i tako možemo naći asteroide koje bi bilo nemoguće pronaći”, objasnio je.

Primjenjuje li se već taj algoritam?
Znanstvenik pojašnjava da se tim algoritmom sada prolazi kroz sve povijesne podatke i pronalaze objekte koji su već bili pohranjeni na računalima, ali se za njih nije znalo.

“Računam barem nekakvih desetak do pedesetak tisuća novih objekata da ćemo pronaći”, rekao je za N1.