Novinari Timea proučili su CSRTG bazu podataka Savezne uprave za zrakoplovstvo, a orijentirali su se na nesreće u kojima je bilo preživjelih. Analizirali su 17 grafikona i otkrili koji postotak smrtnih slučajeva je zabilježen u određenom dijelu zrakoplova:

32 posto u stražnjoj trećini 
39 posto u srednjoj trećini
38 posto u prednjoj trećini

Proučili su i pozicije po redovima i zaključili da je smrtnost najmanja u srednjim redovima stražnjeg dijela zrakoplova - 28 posto. Najgori rezultati bili su kod sjedala koja se nalaze do prolaza u srednjoj trećini kabine, tamo je zabilježeno čak 44 posto smrtnih slučajeva.

Također, istraživanje korištenja izlaza za nuždu britanskog Sveučilišta Greenwich iz 2008. godine je pokazalo da preživjeli, koji se nalaze blizu izlaza za nuždu, imaju najveću šansu da će iz zrakoplova izaći živi.

Ipak, na kraju sve ovisi o okolnostima zrakoplovne nesreće

Stručnjaci napominju da preživljavanje u konačnici ipak više ovisi o samim okolnostima nesreće, a manje o tome na kojem sjedalu tko sjedi. Na primjer, ako nešto pođe po zlu u zadnjem dijelu zrakoplova, putnici u prednjem dijelu će imati više šanse za preživljavanje, ukoliko zrakoplov ne padne na zemlju s velike visine, raspadne se i zapali.

Događalo se i da neki putnici prežive iako su se nalazili u dijelu zrakoplova u kojemu su svi poginuli, tako da stručnjaci Savezne zrakoplovne uprave (Federal Aviation Administration) i drugi napominju kako zapravo nema garantirano najsigurnijeg mjesta u zrakoplovu.

Napominju da je letenje vrlo sigurno, a zadnjih je desetljeća postalo još sigurnije, posebno ako se broj nesreća uspoređuje sa onima kod drugih prijevoznih sredstava. Šanse za automobilsku nesreću su 1:112, da netko strada kao pješak 1:700, na motociklu 1:900, a da pogine u padu zrakoplova su 1:8000, piše Time, a prenosi 24sata.