Prisutnost mikroplastike u okolišu izazov je ne samo za životinje, već i za ljude, upozorila je znanstvenica Manca Kovač Viršek. Ističe da osoba pojede do 50 plastičnih vrećica godišnje.

Kako je u četvrtak na predavanju u sklopu ciklusa Povijesni seminar u Atriju ZRC-a pojasnila Kovač Viršek s Instituta za vode Republike Slovenije i Geološkog zavoda Slovenije, trenutno živimo u antropocenu, novoj geološkoj eri nakon holocena, koju karakterizira ljudski otisak zabilježen u sedimentnim stijenama, piše N1 Slovenija.

Jedna od važnih komponenti sedimenata u antropocenu je i plastika čija proizvodnja eksponencijalno raste od 1950. godine, a u posljednjih 60 godina porasla je čak 20 puta, upozorila je. U 2022. godini, prema njezinim riječima, količina plastike premašila je 400 milijuna tona, a predviđa se da će 2050. dosegnuti 800 milijuna tona. “To znači da će premašiti količinu ribe u našim oceanima”, naglasila je.

Unatoč tome što se puno govori o kružnom gospodarstvu, više od 90 posto proizvedene plastike i dalje se temelji na fosilnim gorivima, a recikliranje ne doseže ni 10 posto. Iako je plastika materijal široke namjene, nedostatak joj je što se u okolišu razgrađuje na mikro i nanoplastiku.

Nevidljiva, ali ne i bezopasna

Mikroplastika ima brojne negativne učinke na okoliš i organizme u njemu, upozorila je. Ne samo da je često nesvjesno jedu životinje i ljudi, mikroplastika ispušta i opasne kemikalije u okoliš, prema njezinim riječima. S druge strane, na njega se vežu i organski zagađivači. Na kraju, ali ne manje važno, mikroorganizmi se vrlo uspješno razvijaju i na mikroplastici koja tvori tzv. plastisferu unutar koje se mogu naći i patogene i invazivne vrste mikroorganizama. Znanstvenici diljem svijeta već su identificirali mnoge patogene, poput bakterija Vibrio i E.coli.

Kovač Viršek je u jednoj od svojih studija u Sloveniji iz mikroplastike identificirala bakteriju Aeromonas salmonicida koja uzrokuje furunkulozu, bolest koja uzrokuje sepsu, krvarenje, promjene u mišićima i smrt u populaciji slatkovodnih riba. “Ovo je također bila prva studija koja je pokazala prisutnost ove bakterije u morskom okolišu”, rekla je.

Ljudi su najviše izloženi mikroplastici pijući vodu i druga pića iz boca te putem zraka disanjem. “U jednoj od studija procijenjeno je da osoba disanjem i gutanjem godišnje pojede od 78.000 do 211.000 čestica mikroplastike, što bi se poklopilo sa 50 plastičnih vrećica godišnje ili jednom kreditnom karticom tjedno”, naglasila je.

“Svi dolazimo u kontakt s mikroplastikom i vjerojatno je već imamo u tijelu”, rekla je.

Nasreću, s povećanjem svijesti javnosti o opasnostima koje donosi plastični otpad, situacija se popravlja. “Koncentracije otpada sve su manje, no i dalje će biti potrebna poboljšanja što se tiče zakonske regulative u tom području”, upozorila je.