Time su državne vlasti u Rimu napokon prestale proganjati kršćane, što je bio veliki preokret za kršćanstvo, pišu 24sata.

Naime, još kao biskup, Silvestar je proživio brojna mučenja i pogubljenja kršćana zbog vjere, što je zasigurno bilo i najteže razdoblje za kršćanstvo. Legenda kaže da je upravo on preobratio cara Konstantina Velikog te da ga je 313. godine i krstio. Car je navodno bolovao od neke zarazne bolesti i doživio viđenje u kojem su mu se javili sv. Petar i Pavao i savjetovali ga da pozove Silvestra.

Car je pristao da ga ovaj njeguje, a nakon što ga je Silvestar u obližnjem ribnjaku krstio odmah je ozdravio, što je bio povod da izda naredbu da se u cijelom carstvu ima štovati Isusa, kao jedinoga pravoga Boga.

O samom Silvestru se zna relativno malo, postoje tek zapisi da je bio sin Rimljanina Rufina (Rufinus), kao i da mu je car Konstantin Veliki darovao zemlju i novac za izgradnju i obnovu crkava (poznato je Konstantinova darovnica). Za vrijeme pontifikata pape Silvestra I. sagrađene su neke od najpoznatijih rimskih crkava: Bazilika sv. Ivana Lateranskog, Bazilika svetog Križa Jeruzalemskog i Stara bazilika svetog Petra u Rimu.

Nicejski koncil

U ikonografiji se Silvestar prikazuje u papinskoj odjeći i s papinskim oznakama. U ruci mu je često knjiga, a do nogu mu leži bik. To se povezuje s legendom prema kojoj je u nekoj raspravi s poganskim filozofima i vračevima oživio uginulog bika, kako bi im dokazao da je Krist Bog živih. Nekad ga prikazuju i sa zmajem, čime se želi reći da je upravo u vrijeme njegove papinske službe slomljena moć poganstva u Rimskom Carstvu.

Jedan od važnijih događaja za njegova papinstva bio je i nicejski koncil, održan povodom arijanske hereze koji je održan u nazočnosti samog cara Konstantina. Naime, prezbiter Aleksandrijske Crkve, Arije, prethodno je negirao vječnost Riječi te proglasio da Krista smatra običnim stvorenjem, a ne Sinom Božjim. Koncil je počeo 25. svibnja 325. godine i na njemu je sudjelovalo oko 270 biskupa, uglavnom iz istočnih pokrajina. Papa Silvestar zbog starosti nije prisustvovao tom događaju, ali je imao izaslanike. Koncil je trajao mjesec dana i završio osudom arijanizma i Arijevih sljedbenika, te proglašenjem dogme o istobitnosti Oca i Sina, prenosi 24sata.

Sudionici su formulirali Nicejsko Vjerovanje, kojim se utvrđuje Božanstvo Isusa Krista: “… Jedinorođeni Sin Božji, rođen od Oca prije svih vjekova, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravog Boga, rođen, a ne stvoren, istobitan s Ocem.” Car Konstantin tad je izopćio i protjerao Arija.

Unatoč tome, Arije je počeo pridobivati sve više sljedbenika i arijanizam se ubrzano širio, pa ubrzo uz njega pristaje i sam car Konstantin. On se 326. sastao s Arijem u Sirmiumu (Srijemska Mitrovica) i pomilovao ga. Papa Silvestar I. pratio je razvoj događaja i preminuo je neposredno prije toga, žalostan zbog novog jačanja arijanizma i Konstantinovih uplitanja u crkvenu hijerarhiju.

Njegov pontifikat trajao je čak 21 godinu, odnosno 8005 dana, što je u to vrijeme bio jedan od najdužih pontifikata, dok je danas osmi po redu papa po dužini obnašanja te funkcije.