FRANJEVCI SU GRADILI NOVU CRKVU STOTINU GODINA

Ponovimo ukratko najprije povijesnu priču. Legenda kaže da je prvi šibenski franjevački samostan navodno osnovan još za života Svetog Franje Asiškog, koji je umro 3. listopada 1226. godine. Prema povijesnim dokumentima taj samostan je sigurno sagrađen u prvoj polovini 13. stoljeća. Dakle, legenda i dokazi ovaj put se skoro podudaraju. Prvi šibenski franjevački samostan fratri su morali srušiti, jer je gradu početkom 14. stoljeća vojskom zaprijetio hrvatski ban Mladen II. Šubić. Zbog toga Šibenčani franjevcima 1320. godine daju novo mjesto za crkvu i samostan sv. Frane, unutar bedema grada. Na tom mjestu crkva i samostan sv. Frane nalaze se i danas.

Franjevci, kao novi propovjednički red u Italiji i Europi 13. stoljeća, pronositelji su gotičkog stila u arhitekturi. Pojednostavljeno, taj stil simbolizira šiljati luk. Međutim, neke franjevačke crkve počele su se graditi u starijem romaničkom stilu kod kojeg luk nije šiljat nego zaobljen, ponegdje poput potkove. Upravo takvi prozori i jedna vrata postoje na jugozapadnoj fasadi šibenske crkve sv. Frane.

Na toj fasadi nalaze se tri visoka, uska romanička prozora, od kojih su dva zazidana, a ispod njih je bočni ulazni portal u crkvu koji je na prvi pogled romanički. Vjerovali ili ne, za te prozore u literaturi se do sada držalo da su gotički, iako čak i laik vidi da nije tako. Bočni ulazni, romanički portal na crkvi nitko nikad nije ni spomenuo. Osim toga, na mjestu gdje je navodno prije gradnje novog samostana sv. Frane bila crkvica sv. Martina (iznad koje je sagrađena knjižnica samostana), nalazi se ostatak luka prozora ukrašenog romaničkim detaljima.

Jugozapadni zid crkve sv. Frane građen je manjim komadima kamenja, zidanog u redovima, što je također karakteristika romaničkog stila. Nasuprot tome, glavno pročelje i sjeveroistočni zid crkve sv. Frane građeni su lijepim klesanim kamenom, što je opet karakteristika gotičkog stila. Poklapa se to s povijesnim podacima da su franjevci u Šibeniku jako dugo gradili svoju novu crkvu. Posvetili su je tek 1423. godine - stotinu godina od početka gradnje.

ROMANIČKI DETALJI SVIMA ISPRED NOSA

Odakle svi ti romanički detalji na crkvi sv. Frane? Nije teško pogoditi. Gotovo je sigurno da su potjecali od prvog franjevačkog samostana izvan bedema, koji su fratri morali srušiti. Porušeni samostan bio je odličan izvor građevinskog kamena i ukrasnih detalja (poput prozora i portala) za novu crkvu i samostan. Ne bi to bio prvi put u povijesti da su građevinski elementi starije građevine korišteni za gradnju nove.

Sve to nažalost nećemo moći provjeriti u povijesnim dokumentima, jer su najstariji arhivski spisi šibenske komune izgorjeli u napadu Venecije na grad 1378. godine. Ni arhiv samostana sv. Frane u pogledu tih najstarijih povijesnih događaja nije nam od velike pomoći. Kako stvari stoje, možemo se osloniti samo na stručno opažanje i usporedbu s drugim romaničkim građevinama i detaljima.

Možete se zapitati kako su važni romanički arhitektonski detalji na crkvi sv. Frane do sada prošli potpuno nezapaženo. Nije to ništa čudno za zemlju u kojoj se bespogovorno vjeruje autoritetima, a rijetko preispituju poznati podaci. Sve se vrti oko stručnih i znanstvenih feudalnih prava i lažnih veličina. Nije se dogodilo da netko nekome 'muti vodu' na njegovom terenu, ili da mu se ne daj Bože tamo pojavi i kao nešto švrlja. Ako itko i objavi znanstveni rad na nečijem tuđem terenu, obvezno mora biti potpisan i 'vlasnik' terena iako o sadržaju rada najčešće pojma nema. To je znanost u Hrvatskoj. Zato smo tu gdje jesmo.

I zato nitko prije mene nije ni mogao vidjeti romaniku na sv. Frani i sve povezati u jednu priču.