PRVI SAMOSTAN SV. FRANE IZVAN GRADSKIH BEDEMA

Današnji samostan sv. Frane u povijesti je bio jedna od najvažnijih građevina u gradu Šibeniku, a trg pred samostanskom crkvom jedan od najvažnijih trgova. Na prikazima Šibenika iz 16. stoljeća crkva i samostan sv. Frane bili su posebno označeni nazivom.

'Noć neka pak bude i neka se smatra i treba biti odmah poslije zvuka trećeg zvona koje navečer zvoni, pa sve do zvuka zvona Male braće koje zvoni ujutro za zornicu', tako je Statutom grada Šibenika bilo određeno da zvonik crkve sv. Frane označava početak dana.

Međutim, postojao je i samostan sv. Frane prije današnjeg samostana. Taj prvi šibenski samostan sv. Frane nalazio se izvan gradskih bedema, što je za ono vrijeme bilo sasvim uobičajeno. Samostan je postojao sve dok moćni hrvatski ban Mladen Šubić nije početkom 14. stoljeća odlučio napasti Šibenčane jer su prihvatili savez s Venecijom. Šibenčani su zbog mogućeg napada Mladena Šubića srušili taj prvi franjevački samostan, a franjevcima dopustili da svoj novi, današnji samostan izgrade unutar grada. Mladen Šubić pokušao je osvojiti Šibenik, ali je brzo odustao jer je već tada grad bio dobro utvrđen. To je skraćena verzija povijesne priče o prvom i sadašnjem šibenskom samostanu sv. Frane.

Nakon toga, prvom samostanu sv. Frane gubi se svaki trag.

ZA VELIKO OTKRIĆE PONEKAD JE POTREBNO ČUDO

A onda iznenada, kad sam već izgubio svaku nadu da ću moći barem približno locirati ostatke samostana, dogodilo se čudo. Pišući znanstveni rad o glavnoj šibenskoj gradskoj cisterni, poznatoj pod nazivom Četiri bunara, istraživao sam među ostalim i povijesne podatke o ostalim javnim komunalnim cisternama u srednjem vijeku u Šibeniku. Izbrojio sam ih ukupno tri – Četiri bunara koja sam istraživao, cisternu na Velikom trgu (danas Trgu Republike Hrvatske) sa sjeverne strane katedrale sv. Jakova i srušenu cisternu na mjestu gdje se nekad nalazio samostan sv. Frane.

Zanimljivo je da se i cisterna na Velikom trgu i srušena cisterna kod nekadašnjeg samostana sv. Frane spominju samo jednom u istom povijesnom dokumentu od 6. siječnja 1432. godine. U tom dokumentu venecijanski dužd Franjo Foscari nalaže Šibenčanima da riješe problem nestašice vode tako da ili poprave cisternu na Velikom trgu, ili onu porušenu kod nekadašnjeg samostana sv. Frane.

(Pozicija prvog samostana sv. Frane na karti Giuseppe Justera)

Od tog trenutka sve me vodilo prema otkriću. Po ne znam koji put pogledao sam povijesnu kartu Šibenika koju je 1708. godine izradio Giuseppe Juster, njemački kartograf u službi Venecije. Skroz istočno na toj karti, iznad nekadašnjeg bastiona sv. Katarine, nalazio se neki nedefinirani objekt s brojem. Na legendi karte pročitao sam da je pod tim brojem 'cisterna in Borgo'. U prijevodu s talijanskog jezika to znači 'cisterna u Varoši'. To je mogla biti samo jedna cisterna – cisterna na mjestu porušenog, nekadašnjeg samostana sv. Frane.

Za kontrolu sam pogledao oznake ostalih gradskih javnih cisterni na Justerovoj karti. Sve su bile tu, upravo onako kako nam je opisano u povijesnom dokumentu iz 1432. godine. U tom trenutku za mene više nije bilo nikakve sumnje – otkrio sam poziciju nekadašnjeg samostana sv. Frane, samostana za kojeg smo mislili da mu se izgubio svaki trag.

MOŽEMO LI PRECIZNO LOCIRATI OSTATKE SAMOSTANA

Gdje bi se precizno, onako u metar, mogli nalaziti ostaci samostana? Gdje bismo ih trebali tražiti? To baš i nije tako jednostavno, ali pokušat ćemo. Danas je lako moguće odrediti pružanje nekadašnjeg bastiona sv. Katarine na karti. Postoji puno internetskih alata pomoću kojih to može učiniti svaki građanin, a ne samo stručnjak. Sjeveroistočni rub bastiona sv. Katarine prolazio je ispod upravne zgrade nekadašnjeg poduzeća Revija kod Glazbene škole.

Dakle, točno od zgrade uprave Revije u smjeru nekadašnje zgrade Hrvatske pošte treba početi tražiti ostatke prvog samostana sv. Frane. Pri tom nas ne smiju zavarati omjeri na Justerovoj karti Šibenika jer je ona neprirodno izdužena, pa je crkva Gospe van grada otišla previše sjeveroistočno od mjesta na kojem se stvarno nalazi. Kad se cijela karta rastegne u smjeru sjever-jug, sve sjedne na svoje mjesto. Važno je napomenuti da podacima njemačkog kartografa Giuseppe Justera treba vjerovati jer je on, od svih poznatih povijesnih nacrta grada, donio najviše podataka o upravnim, administrativnim, javnim i vjerskim objektima u Šibeniku.

I tako otkrićima ponekad presudi slučaj. Kao kad po kući tražimo jednu stvar, a nađemo drugu koju smo bezuspješno tražili godinu dana. Puno je otkrića u znanosti povezano sa slučajnošću, o čemu postoje brojne legende. Navodno je glasoviti engleski matematičar, fizičar i astronom Isaac Newton shvatio gravitaciju dok je 1666. godine u svom vrtu promatrao kako jabuka pada sa stabla. Meni nije baš pala jabuka sa stabla, niti se dogodilo bilo što slično.

Jednostavno mi se u nekom trenutku upalila lampica. Tako to obično biva.