ZABLUDE SU NAJOPASNIJE KAD IZGLEDAJU KAO OČIGLEDNE ISTINE

Priča o krilatom lavu sv. Marka kao simbolu Mletačke Republike puno je složenija nego što mislimo. Krilati lav sv. Marka kao državni simbol Venecije pojavljuje se na različitim mjestima, u različitim oblicima, materijalima i namjenama. Od pečata i novca, preko slika i skulptura, pa sve do nama najpoznatijih reljefa na tvrđavama i bedemima. Tako kod nas u Šibeniku krilati lav sv. Marka sa zatvorenom i otvorenom knjigom postoji na više mjesta - na tvrđavi sv. Mihovila, tvrđavi sv. Nikole i na Četiri bunara. Naša znanost sve je to pripisivala razdobljima mira i rata. Na kninskoj tvrđavi, iznad glavnog ulaza, postoji čak dvostrani kameni reljef krilatog lava sv. Marka. Onaj koji vidimo ima otvorenu knjigu, a s unutrašnje strane je isklesan isti takav krilati lav sv. Marka sa zatvorenom knjigom. I što bismo drugo pomislili nego da se radi o ratu i miru. Taj primjer iz Knina bio je najbolja potvrda te teorije. Relativno komotno, jednostavno i očigledno rješenje. Upravo takva rješenja i zaključci u znanosti su najopasniji.

U POČETKU KNJIGA BIJAŠE ZATVORENA

Međutim, u početku je krilati lav sv. Marka na svim prikazima imao isključivo zatvorenu knjigu. Na službenom pečatu Venecije krilati lav sv. Marka također ima zatvorenu knjigu. Prvi poznati prikaz krilatog lava sv. Marka s otvorenom knjigom je iz Venecije iz 1349. godine, a tek od prve polovine 16. stoljeća taj prikaz postaje najrašireniji. Budući da mi u Dalmaciji nemamo venecijanskih državnih simbola prije početka 15. stoljeća, oslanjali smo se samo na naše podatke. A oni su govorili u prilog teze da otvorena knjiga predstavlja mir, a zatvorena rat. Ukoliko nam nešto kod toga nije odgovaralo, obvezno bismo čeprkali po venecijanskoj povijesti kako bismo pronašli neki rat i uskladili ga s razdobljem mira. Što i i nije bilo tako teško jer su se u venecijanskoj povijesti neprestano izmjenjivali periodi rata i mira. Istu sam metodologiju i ja primjenjivao. Posumnjao sam samo jedanput kad sam uspoređivao glavne ulazne portale na našoj tvrđavi sv. Nikole i venecijanskoj tvrđavi San Andrea, koju je također gradila obitelj Sanmicheli. U tom trenutku nisam ni bio svjestan koliko sam bio blizu uočavanja problema. Naime, na tvrđavi San Andrea nalaze se isključivo reljefi krilatog lava sv. Marka s otvorenom knjigom, dok je na našoj tvrđavi sv. Nikole jedan lav sa zatvorenom, a drugi s otvorenom knjigom. To mi je bilo jako čudno jer tvrđava San Andrea nije sagrađena odjednom, a Venecija je u 16. stoljeću manje-više stalno negdje ratovala. Ali kako mi se brzo ukazao problem tako mi je brzo i izmakao iz vidokruga, i na njega sam potpuno zaboravio. Sve dok me recenzent jednog mog znanstvenog rada nedavno nije upozorio na problem, na čemu sam mu osobito zahvalan. Tako sam postao vjerojatno jedan od tek nekolicine hrvatskih znanstvenika kojima je poznato da to je li krilati lav sv. Marka ima otvorenu ili zatvorenu knjigu nema nikakve veze s ratom i mirom.

BEZ RAZMJENE ZNANJA ZNANOST NE MOŽE POSTOJATI

S čim onda ima veze je li knjiga otvorena ili zatvorena? To do današnjeg dana znanost nije u stanju dokučiti. Jedino što smo sigurni je da to nema veze s ratom i mirom, ali budući da ne postoji nikakva službena venecijanska državna odluka o upotrebi znamenja, sve je još obavijeno velom tajne. Postoji nekoliko teorija što bi otvorena i zatvorena knjiga mogla značiti. Prema jednoj od njih kad krilati lav sv. Marka ima otvorenu knjigu on simbolizira suverenitet sveca zaštitnika nad Venecijom kao državom, a kad ima zatvorenu knjigu simbolizira suverenitet koji je sv. Marko prenio na venecijanskog dužda kao nositelja izvršne vlasti. Onako na prvi pogled ta teorija zvuči vrlo uvjerljivo, ali to je još uvijek samo teorija i kao sve teorije podložna je opovrgavanju.

U talijanskoj znanosti rasprave o ovoj temi vode se od 20-ih godina prošlog stoljeća, a malo intenzivnije posljednjih dvadesetak godina. Zahvaljujući internetu konačno je nešto od tih podataka došlo i do nas. Na ovom primjeru možemo praktično izračunati koliko u znanosti zaostajemo za Talijanima – oko stotinjak godina. Izgleda i zvuči deprimirajuće, ali zamislimo samo gdje bismo bili da nema interneta. Tamo gdje smo bili prije 1990. godine.

I za kraj, nismo mi baš takve neznalice. Talijani u pokrajini Lombardiji, gdje je glavni grad glasoviti Milano, još uvijek drže isto što i mi da lav s otvorenom knjigom znači mir, a onaj sa zatvorenom rat.

A gdje smo mi, a gdje je MIlano?

Fotografija: Krilati lav sv. Marka sa zatvorenom knjigom na Četiri bunara