ZAGONETNI PRIJELAZ KOLJEVRATA U KONJEVRATE

Nigdje u starijim povijesnim spisima nećete naći ime naselja Konjevrate. Umjesto toga u dokumentima i povijesnim crtežima šibenskog teritorija iz kasnog srednjeg i ranog novog vijeka stoji Koljevrate. Mletački katastar iz 18. stoljeća nakon definitivnog preotimanja teritorija od Osmanlija, poznat pod nazivom Grimanijev katastar, također za naselje donosi ime Koljevrate.

”Kažu da se selo tako zvalo jer su onuda živjeli razbojnici koji su putnicima i Turcima klali vratove, pa se skrivali po šumama i pećinama.” Tako je u svom životnom djelu, knjizi ”Sela šibenskog kotara” 1941. godine pisao don Krsto Stošić. Nije to ni prva ni posljednja legenda, što ju je don Krsto prenio, koja je potpuno neistinita. I ovu legendu bi mogla zadesiti ista sudbina, budući da su se Koljevrate tako zvale puno prije pojave Osmanlija na teritoriju Šibenika. Očito ćemo morati kopati puno dublje u potrazi za razlogom zašto se naselje tako zove, ako ga ikad pronađemo. Krupne pogreške oko naziva povijesnih naselja uobičajena su pojava u našoj literaturi. Nazivi se olako tumače, pri čemu se često ne razumije povijesni kontekst nastanka i razvoja pojedinog naselja.

Kad su onda Koljevrate službeno postali Konjevrate? Don Krsto Stošić tvrdi da se to dogodilo 1648. godine. Naime, tada su, budući da su njihovu crkvu i župu Osmanlije potpuno razorili, Konjevrate pripojene šibenskoj Varoškoj župi. Međutim, vidjeli smo da se i nakon tog datuma Konjevrate još uvijek zovu Koljevrate. Tek u 19. stoljeću za Koljevrate se ustalio naziv Konjevrate. Takav naziv nalazi se i na prvoj austrijskoj katastarskoj izmjeri prostora Konjevrata iz 1825. godine. Na tom katastru središte Konjevrata zove se ”Torette”, što u prijevodu s talijanskog znači kule. Moguće je da su na tom mjestu postojale kule za zaštitu od Osmanlija, ali one još nisu utvrđene na terenu.

Slika:  Austrijski katastar sa starijom crkvom u Konjevratima

CRKVA SV. IVANA SAGRAĐENA NA MJESTU CRKVE SV. JURJA?

Sredinom 15. stoljeća prema popisu župa Šibenske biskupije naselje Konjevrate, tada još uvijek zvano Koljevrate, imalo je 269 stanovnika koji žive u 30 kuća. Tada je na mjestu današnje župne crkve sv. Ivana Krstitelja bila neka druga, srednjovjekovna crkva. Njeni ostaci otkriveni su tijekom istraživanja 2003. godine. Ta starija crkva znatno je manja od današnje i zidovima je u potpunosti uklopljena u crkvu sv. Ivana Krstitelja, koja je po svoj prilici sagrađena i posvećena 1868. godine. Na glavnom pročelju crkve sv. Ivana otkrivena su glavna ulazna vrata te starije crkve koja su sasvim sigurno romaničkog stila, nastala najkasnije u 13. stoljeću. Treba napomenuti da se na prvoj austrijskoj katastarskoj izmjeri Konjevrata iz 1825. godine vidi ta starija srednjovjekovna crkva. I to je otprilike sve što pouzdano znamo o starijoj crkvi u Konjevratima.

Budući da su unutar crkve otkriveni komadi crkvenog namještaja još starije ranosrednjovjekovne crkve, problem je postao još složeniji. Crkveni namještaj je iz doba hrvatskog kneza Branimira, što znači iz zadnje četvrtine 9. stoljeća.

Dakle, imamo današnju crkvu sv. Ivana Krstitelja koja je sagrađena 1868. godine, zatim stariju srednjovjekovnu romaničku crkvu čiji zidovi su utopljeni u zidove današnje crkve i naposljetku najstariju crkvu iz 9. stoljeća, od koje nam je ostao kameni namještaj. I sve bi one trebale biti na istom mjestu. Naoko ne može biti logičnijeg zaključka. Ali arheologija kao znanost puno puta zna biti vrlo varljiva, zbog čega bi neiskusan stručnjak lako mogao doći do pogrešnih zaključaka. To što su u današnjoj konjevratskoj župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja pronađeni komadi crkvenog namještaja neke crkve iz 9. stoljeća, još uvijek ne znači da je na tom mjestu postojala crkva iz 9. stoljeća. Nije ni prvi ni posljednji put da su se dijelovi starijih crkava koristili u izgradnji novih.

RATOVI KRŠĆANA S OSMANLIJAMA SVE POREMETILI

U srednjovjekovnim povijesnim dokumentima u Konjevratima se spominje crkva sv. Jurja. Je li to crkva čiji se zidovi vide na današnjoj župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja? Mogla bi biti. Međutim, provalom Osmanlija na prostor nekadašnjeg šibenskog teritorija sve se promijenilo. Nestala su čitava naselja, crkve su zapaljene i uništene, doseljeno je novo morlačko stanovništvo s kojim dolaze neka nova imena naselja. Zbog toga je teško kazati je li crkva sv. Jurja iz srednjovjekovnih povijesnih dokumenata današnja crkva sv. Ivana Krstitelja. Još je teže kazati je li njoj prethodila crkva iz 9. stoljeća. Nažalost, pri tom nam nalazi u grobovima oko crkve sv. Ivana nimalo ne idu u prilog. Novac koji je u njima nađen nije stariji od 13. stoljeća. A baš je novac najnezgodnije mjesto u arheologiji, jer stariji novac može dugo biti u optjecaju. Ali ne može biti u optjecaju prije nego što je uopće iskovan.

Arheologija je zanimljiva znanost, koja u rukama početnika može dovesti do navodno senzacionalnih rezultata. Kao što su piramide u Bosni i Hercegovini. Ali samo iskusan stručnjak može razlikovati što je kulturni utjecaj velikih europskih kulturnih središta, a što lokalna umjetnost. I jedino iskusan stručnjak zna da su mnogi luksuzni proizvodi, koji su pronađeni u nalazištima na našoj obali Jadrana, samo plod trgovine.

Za sve ostalo postoji emisija ”Ancient Aliens” na televizijskom kanalu History.