Ovo je prognoza DHMZ-a za sutra:

"U noći i ujutro pretežno oblačno, povremeno uz kišu, mjestimice i obilniju.

Na Jadranu su lokalno mogući i izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom, osobito u Dalmaciji. Prijepodne postupan prestanak oborine, a zatim i djelomično razvedravanje, najprije na zapadu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, potom i sjeverozapadni. Na Jadranu umjeren i jak jugozapadnjak i jugo, a prolazno i sjeverozapadnjak.

Jutarnja temperatura uglavnom od 7 do 11, na Jadranu između 13 i 17, a najviša dnevna od 11 do 16 na kopnu te između 17 i 21 °C na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije."

Iako će već sutra biti razvedravanje, u srijedu nas, piše HRT, čeka novo pogoršanje.

"U utorak na kopnu u početku kiša, zatim već prijepodne djelomično razvedravanje. U srijedu i četvrtak novo naoblačenje, povremeno i kiša, ponegdje vjerojatno i u obliku pljuskova. Puhat će većinom slab do umjeren južni i jugoistočni vjetar.

Na Jadranu od utorka promjenjivo i nestabilno, često s kišom, pa i u obliku obilnijih pljuskova, osobito u noći između srijede i četvrtka. Puhat će umjereno i jako, mjestimice i olujno jugo i južni vjetar, a u utorak prolazno sjeverozapadnjak", objavio je HRT.

Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, sve do kraja tjedna čeka nas promjenjivo vrijeme s povremenom kišom uz tek povremena sunčana razdoblja. Takvo vrijeme očekuje se u gotovo cijeloj zemlji.

Zoran Vakula objavio meteoanalizu listopada

Zoran Vakula jučer je za HRT objavio meteoanalizu listopada.

"U ovogodišnjem smo listopadu spoznali raznolika lica jeseni - od topline, na neke dane čak i rekordne za doba godine, do hladnoće, te od vrlo suhoga vremena do čak vrlo kišnoga. Unatoč tome, kao i prognozi u većini Hrvatske o vjerojatno ne odviše topla sljedeća 2 mjeseca - i ova godina diljem Lijepe Naše bit će među toplijima u povijesti mjerenja. Srećom za mnoge, vjerojatno ne među njih 10, kakve su bile prošle. Barem ne na našem lokalnom nivou", piše Vakula.

Premda su posljednji listopadski dani ponegdje bili topli kao rijetko kada u povijesti mjerenja potkraj listopada, kao primjerice u Dubrovniku; i početkom mjeseca je mjestimice u kopnenom području nadmašena dosadašnja rekordno visoka temperatura zraka na neke nadnevke - listopad je ipak diljem Hrvatske bio barem malo hladniji od prosječnoga, a ponegdje i više, barem prema preliminarnoj analizi srednje mjesečne temperature zraka na glavnim meteorološkim postajama DHMZ-a. Naravno, kao i uvijek, konačni sud i službene klimatološke ocjene dat će nakon detaljne analize klimatolozi DHMZ-a, piše Vakula.

No, trenutačno djeluje da će ovogodišnji listopad za temperaturu dobiti ocjene većinom "hladan", rjeđe ponegdje "normalan", kao primjerice u već spominjanom Dubrovniku te u Rijeci. Odstupanja od srednjaka iz klimatološkog razdoblja 1981.-2010. bit će većinom od -2 do 0 °C, što će ovogodišnji listopad u većini hrvatskih krajeva svrstati među hladnije u posljednjih desetak godina.

Zbog ukupne količine oborine ovaj će listopad dobiti uistinu raznolike ocjene jer je zabilježen i znatniji višak oborine u odnosu na prosjek, a i znatniji manjak. Stoga će klimatološka ocjena vjerojatno biti od "vrlo sušno", u primjerice Senju, do "vrlo kišno", u primjerice Sisku i Komiži. No, zanimljivo je primijetiti kako će na većini uobičajenih predstavnika pojedinih regija u kojima živi ponajviše stanovnika - u Osijeku, Zagrebu, Gospiću, Kninu, Splitu i Dubrovniku - listopad prema ukupnoj količini oborine vjerojatno dobiti ocjenu "normalan".

Na kraju se dotaknuo i dugoročne prognoze.

"Za razliku od mnogobrojnih prošlih dugoročnih prognoza do ljeta 2021. godine - ove za sljedeće mjesece nisu jako postojane. Rezultati izračuna razlikuju se iz mjeseca u mjesec kad se gledaju pozitivna/negativna odstupanja od prosjeka, pri čemu prognoze vjerojatnosti tih odstupanja nisu velike. Uostalom, i ovaj je listopad dokaz nedovoljne pouzdanosti dugoročnih prognoza. Dosadašnji izračuni - čak i posljednji u rujnu - upućivali su na povećanu vjerojatnost barem malog pozitivnog odstupanja srednje listopadske temperature zraka od prosjeka, a dogodilo se negativno odstupanje, ponegdje i znatnije. Stoga se još jednom potvrdilo kako su dugoročne vremenske prognoze izazovno područje znanosti u kojem još ima puno prostora za napredak", zaključuje Vakula.