El Niño – prirodni klimatski obrazac kojeg obilježavaju nadprosječno visoke temperature oceana u tropskom dijelu Tihog oceana – zahvatio je planet početkom prošlog ljeta. Postigao je super status ranije ove godine nakon što je povećao temperaturu tijekom najtoplije zabilježene godine i utjecao na druge globalne vremenske prilike.

Uz El Niño izvan fokusa, njegova suprotnost – La Niñe, sprema se zauzeti središnje mjesto kasnije ovog ljeta.

Za sada nema ni La Niñe ni El Niña i započela je takozvana neutralna faza, prema NOAA-inom Centru za predviđanje klime. Ali to će se brzo promijeniti kako se La Niña bude razvijala tijekom ljeta.

Evo što bi nam ljeto bez El Niña i La Niñe u nastajanju moglo ponuditi, piše CNN.

Sparno ljeto, aktivan Atlantik

La Niña ljeta nakon jakih El Niño zima povijesno su bila neka od najtoplijih zabilježenih u SAD-u. Ovo ljeto ne bi moglo biti ništa drugačije, čak i prije nego što se La Niña “ukorijeni”.

Prijelaz u La Niñu nije jedini faktor koji utječe na temperature tijekom najtoplijeg doba godine. Uvijek su u porastu u svijetu koji se zagrijava zbog zagađenja fosilnim gorivima, prenosi CNN.

Zajedno s intenzivnijom vrućinom, sezonske prognoze pokazuju zabrinjavajući trend padalina. U većini zapadnih država i dijelovima nizina očekuju se sušniji uvjeti od normalnih.

Suhoća i toplina su ciklički. Što područje postaje toplije to se više isušuje, što bi mogao biti recept za novu ili sve veću sušu. Suho će područje tada postati dodatno zagrijati jer većina sunčeve energije odlazi na zagrijavanje tla, a malo energije gubi se na isparavanje mokrog tla.

Gubitak El Niña također će imati velike posljedice u Atlantskom oceanu i jedan je od glavnih razloga zašto stručnjaci upozoravaju na “hiperaktivnu” sezonu uragana.

El Niño ima tendenciju stvarati jake, visoke vjetrove koji razdiru oluje, dok La Niña čini suprotno. Dakle, ove bi se godine moglo razviti više oluja bez El Niña da ih spriječi.

Rekordne temperature Atlantskog oceana također bi mogle djelovati kao gorivo za oluje, pomažući im da se formiraju, ojačaju i prežive.

Atlantik također nije jedini ocean koji je sparan. Tijekom prošle godine El Niño je pomogao podići globalne prosječne temperature oceana na rekordne razine. La Niña bi na kraju mogla imati donekle rashlađujući učinak na svjetske oceane.

Ali to se neće dogoditi u skorije vrijeme. Oceani se nevjerojatno sporo hlade, pogotovo zato što je oko 90% svjetskog viška topline proizvedenog izgaranjem fosilnih goriva pohranjeno u njima.

Trajni utjecaj El Niña

El Niño je stigao u lipnju 2023. i na kraju je postao jedan od najjačih zabilježenih.  Svaki mjesec od lipnja 2023. do svibnja 2024. bio je najtopliji takav mjesec na svijetu, ranije je izvijestio CNN.

Prirodni klimatski obrazac također je utjecao na mnoge ekstremne vremenske prilike od prošlog ljeta.

El Niño je vjerojatno odigrao ulogu i u vrućim i suhim uvjetima u sjevernoj Južnoj Americi koji su doveli rijeku Amazonu do rekordno niskih razina u listopadu, najtoplijoj zimi u dijelovima SAD-a i ozbiljne suše u velikim dijelovima središnje i južne Afrike ove zime.

Dijelovi istočne obale Afrike obično bilježe više kiše tijekom El Niña, ali prekomjerne kiše imale su razorne, smrtonosne posljedice u Keniji u travnju i svibnju, prenosi N1.