Pokazalo se da ljeta i zime imaju veća odstupanja u temperaturama nego proljeća i jeseni. No ovaj će svibanj biti među deset najtoplijih u povijesti mjerenja. U Zagrebu će, na primjer, ovaj mjesec biti četvrti po broju dana s temperaturama višima od 29 stupnjeva Celzijevih, ove godine bilo ih je šest, a više ih je bilo još samo 1958.

No događaju se, napomenuo je, i valovi hladnog zraka kakav ćemo imati i ovog vikenda. Kontinentalni dio Hrvatske suočit će se nakratko s povratkom u jesen s temperaturama do maksimalno 18 ili 19 stupnjeva, kazao je i dodao da ćemo se s vrućih 30 stupnjeva Celzijevih strmoglaviti za oko 15 stupnjeva, što je šok za organizam.

“Nakon toga slijedi povratak visokih temperatura pa je moguće da budu i više od 30 stupnjeva”, najavio je. Toplinski valovi djeluju na zdravlje, a mogu izazvati i smrt.

Usporedba podataka iz medicine i meteorologije pokazala je da pojedini pragovi temperatura povećavaju vjerojatnost od toplinskog stresa organizma, što opet ovisi od područja do područja. U Kninu su se, na primjer, ljudi navikli na visoke temperature od 37 stupnjeva Celzijevih pa ih bolje podnose nego primjerice u Zagrebu. Za svako područje postoje posebni pragovi. I vlaga igra ulogu, pa što je veća sparina, to je ljudima neugodnije. Na osjet ugode uz temperaturu i vlagu utječe i vjetar.

Kakvo nas ljeto očekuje? – Prema svim pokazateljima, vjerojatno će i ovo ljeto biti iznadprosječno toplo, odnosno vruće. Vjerojatnost da će temperatura zraka u dijelovima Hrvatske biti viša od prosjeka kreće se od 98 do 100 posto. Ovo će biti jedno od vrućih ljeta – rekao je Vakula. To ne znači, pojasnio je, da neće biti i hladnijih valova poput ovog koji dolazi ovog vikenda, piše novinar Večernjeg lista Ivica Beti.