18.4℃
Tragom soli i carinskih priča: Šibenik oživio povijest gabele znanstvenim skupom i izložbom
Od 3. do 5. travnja Šibenik je bio domaćin znanstvenog skupa „Šibenik i Skradin na imperijalnom pograničju (15. – 18. st.)“ te izložbe „Tragom soli: šibenska gabela na grafičkim izvorima (16. – 19. st.)“, koji su okupili 18 izlagača iz 12 istaknutih znanstvenih i kulturnih institucija iz Šibenika, Zadra, Splita, Zagreba i Beograda.
Skup i izložba održani su u povodu 500. obljetnice osnivanja gabele za sol kod Šibenika, a organizirali su ih Državni arhiv u Šibeniku, Tvrđava kulture Šibenik i Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Znanstveni skup održao se na edukacijskom kampusu Tvrđave sv. Ivana, dok je izložba otvorena na Tvrđavi sv. Mihovila. Tijekom trodnevnog programa otvorena su brojna pitanja vezana uz povijesne, kulturne i gospodarske aspekte šibenske gabele – nekadašnjeg carinskog ureda i skladišta za sol u Mandalini – ključnog infrastrukturalnog objekta za Šibenik i širu mletačku Dalmaciju.
Prof. dr. sc. Kristijan Juran sa Sveučilišta u Zadru istaknuo je kako je ideja o skupu proizašla iz istraživačkog rada o gabeli, koja je „priskrbila gospodarski zamah ne samo Šibeniku, već cijeloj mletačkoj Dalmaciji“. Uz njega, članovi organizacijskog odbora bili su i mr. sc. Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku, te Josip Pavić iz Tvrđave kulture.
Rektor zadarskog sveučilišta, prof. dr. sc. Josip Faričić, naglasio je važnost Šibenika u imperijalnom sučeljavanju Osmanskog Carstva i Mletačke Republike te pohvalio uspješno revitalizirane tvrđave koje danas, kako je rekao, „služe najplemenitijoj svrsi – obrazovanju i kulturnoj razmjeni“.
Ravnateljica Tvrđave kulture Gorana Barišić Bačelić istaknula je značaj edukacijskog kampusa na sv. Ivanu kao prostora koji omogućuje razvoj znanstvenih suradnji i fokus na lokalne teme koje imaju nacionalnu važnost.
Skup i izložba odali su počast događaju iz 10. travnja 1525. godine, kada je potpisan ugovor između šibenskog kneza Bernardina Taiapiere, mletačkog diplomata Pietra Zena i osmanskog emina Džafera Čelebija o uspostavi gabele u Mandalini. Taj je ugovor značajno utjecao na mletačko-osmanske odnose, a šibenskoj je komuni donio gospodarski procvat.
Otvorenju su, uz predstavnike organizatora, nazočili i izaslanica Ministarstva kulture i medija Angela Bujas, župan dr. sc. Marko Jelić, gradonačelnik Šibenika dr. Željko Burić te gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković.
Skup i izložba otvorili su prostor za nove znanstvene poglede, ispunili brojne historiografske praznine i potaknuli raspravu o značajnom razdoblju u povijesti Šibenika i njegove uloge na imperijalnoj granici.
