Umjetna inteligencija bi, kažu iz Goldman Sachsa, samo u SAD-u i Europi mogla zamijeniti oko četvrtinu radnih zadataka, no mogla bi izazvati i eksploziju produktivnosti te pojavu novih radnih mjesta. Uvođenje automatizacije, prognoziraju, moglo bi podići godišnju vrijednost dobara i usluga za sedam posto.

Generativni AI koji može stvarati sadržaje što se teško razlikuju od ljudskog rada, predstavlja velik napredak, piše u izvješću, prenosi tportal.

Potencijal za zapošljavanje

Engleska vlada spremna je promovirati investicije u umjetnu inteligenciju, što će, kažu, “podići produktivnost u cijelom gospodarstvu”. “Cilj nam je osigurati da umjetna inteligencija upotpuni način na koji radimo u UK-u, a ne da ga poremeti – ona će poboljšati naše poslove umjesto da ih krene oduzimati”, rekla je tajnica za područje tehnologije Michelle Donelan.

Izvješće naglašava utjecaj umjetne inteligencije na razne sektore – 46 posto zadataka u administraciji i 44 posto pravnih profesija moglo bi se automatizirati, a građevinarstvo i održavanje ostali bi netaknuti sa svega šest i četiri posto. BBC News je u međuvremenu izvijestio o zabrinutosti brojnih umjetnika da generatori slika pokretani umjetnom inteligencijom nanose štetu struci.

Niže plaće

“Jedina stvar oko koje nisam posve siguran je koliko će točno poslova zamijeniti generativna umjetna inteligencija”, rekao je Carl Benedikt Frey, voditelj odjela za budućnost posla u školi Oxford Martin na Sveučilištu Oxford.

“ChatGPT će dozvoliti većem broju ljudi s prosječnom vještinom pisanja da produciraju eseje i članke”, kaže.

“Novinari će se suočiti s povećanom konkurentnošću koja bi im mogla sniziti plaće, osim ako, naravno, primijetimo povećanu potrebu za takvom vrstom posla. Usporedite uvođenje tehnologije GPS i platforme poput Ubera. Odjednom poznavanje svih ulica u Londonu ima puno manju vrijednost pa se vozači s većim iskustvom susreću s većim rezovima plaća koji, prema nama, iznose oko 10 posto. Uglavnom, rezultat su manje plaće, a ne manje vozača, što bi se dalo preslikati i na ostale struke – u idućim godinama generativna umjetna inteligencija imat će sličan utjecaj na širi spektar kreativnih zadataka.”

“Prstohvat soli”

Sudeći prema istraživanju spominjanom u izvješću, 60 posto radnika danas radi na mjestima koja nisu postojala 1940. Drugo istraživanje u međuvremenu sugerira da je tehnološka promjena od osamdesetih više smanjivala broj radnika nego što je donosila novih radnih mjesta.

Ako je generativni AI sličan prijašnjim naprecima u informacijskim tehnologijama, zaključuje izvješće, on bi mogao kratkoročno smanjiti broj zaposlenih. Dugoročan utjecaj umjetne inteligencije je, doduše, prilično nesiguran, kaže direktor think tanka Resolution Foundation Torsten Bell u razgovoru za BBC News, “što znači da bi se sva predviđanja trebala uzimati sa zrnom soli”, piše tportal.

“Ne znamo kako će tehnologija evoluirati ili kako će je firme uvoditi”, rekao je, dodavši: “Valja uzeti u obzir to da će umjetna inteligencija poremetiti način na koji radimo – što znači da bismo se trebali usredotočiti na potencijalno poboljšanje životnog standarda i na jeftinije usluge, kao i na rizik posustajanja za drugim firmama ako se gospodarstva prilagode tehnološkim promjenama.”