Praksa dodavanja prijestupne sekunde uvedena je 1972. godine, kada je prihvaćeno računanje vremena prema univerzalnom koordiniranom vremenu (Coordinated Universal Time, UTC). Kada bi atomski satovi pokazali da je, zbog različite brzine Zemljine rotacije, došlo do razlike, na kraju godine bila bi dodana jedna sekunda, što se do sada dogodilo 27 puta. Posljednja prijestupna sekunda bila je dodana 31. prosinca 2016. godine, a sljedeća se ne bi trebala dogoditi još neko vrijeme. Naprotiv, zabilježeno je da posljednjih godina rotacija Zemlje ubrzava, pa je moguće da bi bilo potrebno i "izgubiti" poneku sekundu.

Protiv ovog plana pobunila se tehnološka industrija, predvođena stručnjacima iz Mete, istaknuvši kako je prijestupna sekunda ne samo nepotrebna, nego i štetna. Dosadašnja je praksa pokazala kako se svakim manipuliranjem na razini sekunde riskiraju veliki problemi s računalnim sustavima i događaju se "ispadi" na brojnim serverima.

Nadležni su ih sada poslušali, pa će najkasnije od 2035. godine biti dozvoljeno da se astronomsko vrijeme razlikuje od standardnoga za više od jedne sekunde, odnosno razlika se više neće korigirati. Plan je da se prijestupne sekunde ne dodaju niti oduzimaju najmanje jedno stoljeće. No, finalna će odluka o tome biti donesena 2026. godine, kada bi organizacije zadužene za mjerenje vremena trebale utvrditi i koja je najveća dopuštena razlika UT1 i UTC vremena koja će se tolerirati. Problem je primarno u tome što se potreba za time ne može predvidjeti, već ovisi o brzini rotacije Zemlje, piše Bug.hr.