Još od početka industrijske revolucije strahujemo da će nam novi strojevi, od mehaniziranih tkalačkih stanova do mikročipova, oteti poslove, ali uglavnom smo uspješno tome odolijevali. No, prema nekim stručnjacima, zbog sveprisutnosti umjetne inteligencije (AI) ti bi strahovi mogli postati java i roboti bi nam uistinu mogli preoteti poslove, navodi BBC.

Prema izvještaju Goldman Sachsa iz 2023., procjenjuje se da bi AI sposobna stvarati sadržaj mogla obavljati četvrtinu poslova koju trenutačno odrađuju ljudi. U izvještaju se navodi da bi u EU i SAD-u automatizacija mogla izbrisati 300 milijuna radnih mjesta. A to bi moglo biti grozno, ako je vjerovati riječima Martina Forda, autora knjige Pravilo robota: Kako će umjetna inteligencija promijeniti sve.

“Nije samo stvar u tome da će se to dogoditi pojedincima, već bi moglo biti sustavno provedeno”, dodao je. “To bi moglo zadesiti mnogo osoba, vjerojatno prilično iznenadno i istodobno. A to neće utjecati samo na pojedince, već i na cijela gospodarstva.

Nasreću, ima i dobrih vijesti. Naime, stručnjaci navode da postoji još mnogo stvari koje AI ne može obavljati, a to su zadaće koje uključuju ljudske kvalitete, primjerice emocionalnu inteligenciju i apstraktno razmišljanje. A prekvalifikacija na radna mjesta koja zahtijevaju te vještine mogla bi umanjiti vjerojatnost da vas AI jednoga dana zamijeni.

“Mislim da postoje tri kategorije koje su prilično sigurne od AI u daljnjoj budućnosti”, navodi Ford. “Prva su kreativni poslovi i tu ne mislim na svakidašnje poslove ili preslagivanje stvari, već na stvarno osmišljavanje novih zamisli i izgradnju novih stvari.”

Međutim, to ne znači da će svi poslovi koje smatramo “kreativnim” biti sigurni. Štoviše, poslovi koji uključuju grafički dizajn i vizualne, umjetničke poslove vjerojatno će prvi nestati jer osnovni algoritmi mogu narediti botovima da analiziraju milijune slika što znači da bi AI trenutačno mogla svladati estetiku. No, što se tiče kreativnosti, postoje neka radna mjesta koja su sigurna, navodi Ford, a to su “ona u znanosti, medicini i zakonodavstvu… radna mjesta na kojima su osobe zadužene da osmišljavaju nove pravne ili poslovne strategije. Mislim da su tu radna mjesta sigurna.”

Druga sigurna kategorija su poslovi koji zahtijevaju profinjene međuljudske odnose. Tu ponajprije misli na medicinske sestre, poslovne savjetnike i istraživačke novinare. To su poslovi koji, prema Fordu, “zahtijevaju vrlo duboko razumijevanje ljudi. Mislim da će proći dosta vremena prije nego što AI stekne sposobnost da djeluje na načine koji grade odnose.”

Treća sigurna kategorija prema Fordu su “poslovi koji zahtijevaju dosta pokretljivosti, vještine i sposobnosti rješavanja problema u nepredvidivim okolišima”, a to uključuje većinu trgovačkih poslova, primjerice električare, vodoinstalatere, varioce i slično. “To su vrste poslova u kojima se stalno izloženi novim situacijama”, dodao je Ford. “I te će vrste poslova vjerojatno biti najteže automatizirati. Štoviše, kako biste automatizirali poslove poput tih, trebat će vam roboti kakve viđate u znanstveno-fantastičnim filmovima. Trebat će vam C-3PO iz Ratova zvijezda.”

No, premda će radna mjesta osoba u navedenim kategorijama biti sigurna, to nipošto ne znači da će cijela profesija ili zanimanje biti izdvojeno od AI. Štoviše, prema Joanne Song McLaughlin, izvanrednoj profesorici ekonomije rada na američkom Sveučilištu Buffalo, većina poslova, neovisno o industriji, ima neke dijelove koje će tehnologija automatizirati.

“U većini slučajeva radna mjesta nisu izravno ugrožena”, kaže McLaughlin, “ali zadaće će se promijeniti”. Ljudski poslovi bit će usredotočeniji na međuljudske vještine, dodaje McLaughlin. “Velika je vjerojatnost da će AI mnogo lakše od ljudi otkrivati rak i za pretpostaviti je da će liječnici upotrebljavati novu tehnologiju u budućnosti. Ali ne vjerujem da će AI posve zamijeniti liječnike.”

I premda će roboti lakše dijagnosticirati rak ili neku težu bolest, većina ljudi će i dalje htjeti da im liječnik, znači stvarna osoba, priopći tu vijest. I to se može primijeniti na gotovo sve poslove, dodala je McLaughlin, i zato razvoj tih izrazito ljudskih vještina može osobama pomoći da rade svoj posao uz pomoć AI.

Ford smatra da je važno napomenuti da više obrazovanje ili bolje plaćeno radno mjesto nisu nipošto zaštita od preuzimanja umjetne inteligencije. “Možda mislimo da je netko tko radi činovnički posao na višem položaju u hranidbenom lancu od taksista”, dodao je, “ali budućnost činovnika, ekonomista ili bankarice je ugroženija od one vozača Ubera jer još uvijek nemamo autonomna vozila, ali AI zna i može pisati tromjesečne financijske izvještaje, revidirati poslovanje ili otvoriti bankovni račun. Obrazovaniji radnici će u većini slučajeva biti ugroženiji od manje obrazovanih radnika. Zamislite si samo čistačicu u hotelu tijekom ljetne sezone i jasno vam je da će biti vrlo teško automatizirati to radno mjesto.”

Ukratko, želite li da vam radno mjesto bude sigurno od preuzimanja, onda potražite posao u dinamičnoj okolini koja se stalno mijenja i uključuje nepredvidljive zadatke.