Mnogi odrasli danas odrasli su uz videoigre, a vrijeme provedeno pred konzolama i računalima možda im je donijelo više od same zabave. Istraživanja pokazuju da su osobe koje su u djetinjstvu puno igrale videoigre razvile neke korisne osobine i vještine koje im mogu pomoći i u odrasloj dobi, piše YourTango.
Uspješnije rješavaju probleme
Jedna od prednosti koju istraživači povezuju s igranjem videoigara jest bolja sposobnost rješavanja problema. Američka udruga psihologa (APA) navodi da videoigre mogu pomoći djeci u razvoju vještina potrebnih za snalaženje u složenim situacijama. Strateške igre, a posebno RPG-ovi, odnosno igre u kojima igrači preuzimaju određene uloge, pokazale su se posebno korisnima.
Djeca koja igraju takve igre mogu razviti sposobnosti koje im kasnije koriste u obrazovanju i svakodnevnom životu. Planiranje poteza, pronalaženje rješenja i donošenje odluka dio su igranja koji nadilazi samu zabavu.
Razvijenije kognitivne funkcije
Igranje videoigara može biti povezano i s boljim kognitivnim sposobnostima. Velika studija o kognitivnom razvoju adolescenata, koja je obuhvatila gotovo 2000 djece, analizirala je utjecaj vremena provedenog uz videoigre.
Istraživači su primijetili da djeca koja igraju više od tri sata dnevno pokazuju više simptoma depresije i ADHD-a nego ona koja ne igraju. Istodobno su postizala bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti, posebno onima koji mjere kontrolu impulsa i radnu memoriju.
Psihijatrica dr. Nora Volkow istaknula je kako bi uz ovu popularnu zabavu mogle biti povezane i određene kognitivne koristi, koje zaslužuju daljnje istraživanje.
Bolje pamćenje
Videoigre mogu pridonijeti i razvoju pamćenja. Istraživanja Američke udruge psihologa pokazuju da igranje može potaknuti kognitivne vještine poput logičkog zaključivanja, percepcije i pamćenja.
Tijekom igranja djeca često moraju istodobno obrađivati i pamtiti velik broj informacija. Primjerice, moraju zapamtiti put kroz virtualni grad, pratiti zadatke, uočavati detalje i povezivati različite informacije kako bi napredovala u igri. Iako se izvana može činiti da su potpuno zaokupljena ekranom, njihov mozak pritom intenzivno obrađuje podatke.
Učinkovitije upravljanje stresom
Sposobnost usmjeravanja pažnje i opuštanja jošje jedna od mogućih prednosti igranja videoigara. Sama zabava može imati pozitivne emocionalne učinke, uključujući smanjenje stresa i poboljšanje raspoloženja.
Elon Musk je u podcastu Joea Rogana govorio o tome kako igranje na zahtjevnim razinama potiče potpunu koncentraciju. Objasnio je da ga takva usredotočenost na igru može umiriti jer se u tom trenutku potpuno posvećuje jednom zadatku.
Bolja emocionalna regulacija
Videoigre djecu od najranije dobi suočavaju s pobjedama, ali i porazima. Budući da ne mogu uvijek uspjeti, uče se nositi s razočaranjem, pokušati ponovno i kontrolirati reakcije na neuspjeh.
Takva iskustva mogu pomoći u razvoju emocionalne regulacije, odnosno sposobnosti upravljanja vlastitim osjećajima. Znanstvenica Isabela Granic ističe kako i samo poboljšanje raspoloženja može biti važna emocionalna korist igranja videoigara.
Razvijenija prostorna inteligencija
Prema istraživanjima Američke udruge psihologa, akcijske videoigre mogu poboljšati sposobnost trodimenzionalnog razmišljanja i snalaženja u prostoru.
Takve su vještine važne i za obrazovanje i budući profesionalni razvoj, osobito u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike.
Istraživanje iz 2007. godine pokazalo je i da kirurzi koji redovito igraju videoigre tijekom operacija rade manje pogrešaka. Prema rezultatima, imali su između 32 i 47 posto manje pogrešaka od kolega koji nisu igrali videoigre. Igranje, naime, može pridonijeti razvoju spretnosti ruku i koordinacije oka i ruke, kao i bržem reagiranju.
Lakše održavaju koncentraciju
Intenzivna usredotočenost potrebna za uspjeh u pojedinim igrama može se prenijeti i na druge životne zadatke. Djeca tijekom igranja moraju pratiti detalje, istodobno razmišljati o nekoliko poteza i brzo reagirati na promjene.
Takva iskustva mogu pridonijeti razvoju koncentracije i sposobnosti održavanja pažnje, što je korisno u učenju, na poslu i u svakodnevnim obvezama.
Lakše usvajaju nove vještine
Osobe koje su odrasle uz videoigre često su naviknute na brzo prilagođavanje novim situacijama. Tijekom igranja susreću se s nepoznatim pravilima, izazovima i zadacima koje moraju savladati kako bi napredovale.
Spremnost na isprobavanje novih pristupa, učenje kroz pokušaje i pogreške te prilagođavanje promjenama mogu im koristiti i u odrasloj dobi, osobito u obrazovanju i profesionalnom okruženju, piše Index.
