Na Index.hr-u psihologinju koliko su Hrvati digitalno pismeni i kakvi ljudi češće postaju žrtve internetske prevare. Donosimo odgovore i savjete što nikako ne biste trebali raditi ako ne želite i vi postati žrtva hakera s druge strane ekrana.

"Ljudi su svjesni rizika, no često se ponašaju nepromišljeno"

Koliko su Hrvati digitalno pismeni, pitali smo Tenu Velki, profesoricu na osječkom Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti i vlasnicu obrta za psihološku podršku, edukaciju i znanstveno-istraživački rad - PEZ.

Velki je objavila dva sveučilišna udžbenika i desetak znanstvenih radova na temu informacijske sigurnosti te je glavna autorica Bihevioralno-kognitivnog upitnika internetske sigurnosti. Ovim upitnikom se mjere znanje i svijest o rizicima, no sudionici odgovaraju i na jedno trik pitanje. U zadnjem pitanju od ispitanika se traži da odaju svoju najčešće korištenu lozinku. Iznenadili biste se koliki broj ljudi padne na ovom testnom pitanju.

U nacionalnom istraživanju, koje su 2018. proveli Tena Velki i Krešimir Šolić s osječkog sveučilišta, između 30% i 55% online korisnika dobrovoljno daje zaporku koju koriste za elektroničku poštu. "To upućuje na zabrinjavajuću činjenicu o odavanju osobnih podatka pri korištenju interneta. Usprkos postojanju prilično visoke razine svijesti o potencijalnim online rizicima, korisnici su ih često skloni ignorirati i svojim nepromišljenim i nesavjesnim ponašanjem uvelike doprinijeti pojavi socijalnog inženjeringa", objašnjava Velki.

Najrizičniji su adolescenti i studenti

Na pitanje koje dobne skupine se najrizičnije ponašaju online psihologinja kaže: "Online rizično ponašanje je u porastu tijekom adolescencije te dostiže vrhunac na kraju formalnog obrazovanja. Lagani pad online rizičnog ponašanja primijećen je na prijelazu u odraslu dob i s početkom zapošljavanja. To je vjerojatno odraz zrelosti i veće odgovornosti, kada osoba ulazi na tržište rada. Žene, starije zaposlene osobe (55+) i umirovljenici puno su oprezniji kao online korisnici. Manje su skloni otkrivati i posuđivati osobne i pristupne podatke."

Edukaciju treba usmjeriti na tehnička znanja i konkretne trikove

Velki savjetuje i što trebamo činiti u prevenciji. "Ključna je dobra procjena situacije, pri čemu nam mogu poslužiti različiti upitnici, osobito ako realno simuliraju potencijalne oblike socijalnog inženjeringa. Razvoj svjesnosti o potencijalnim online opasnostima nužan je i važan korak, ali ne i dovoljan. Edukacija korisnika treba biti specifično usmjerena na tehnička znanja i konkretne trikove koje socijalni inženjeri koriste te mora uzeti u obzir prethodna znanja i iskustva korisnika. Tek kad se korisnik bude mogao uživjeti u konkretnu ulogu žrtve, edukacija će polučiti rezultate", zaključuje.

Najčešće greške zbog kojih ljudi postaju žrtve online prevara

Kako bismo vam približili potencijalne situacije, donosimo pregled najčešćih greški koje ljudi rade na internetu. Provjerite radite li i vi ove stvari kako ne biste ostali bez novca ili vrijednih podataka.

Otvarate li sumnjive linkove?

Vjerojatno vam je bar jednom na mail ili u inbox na društvenim mrežama stigao link bez objašnjenja, moguće od nekog poznanika ili nepoznate osobe. Razmislite triput prije nego što odlučite kliknuti na ovakav link. Pitajte osobu što je to što vam šalje kako biste se uvjerili da nije riječ o nekom virusu koji se šalje automatski. 

Prevare s nagradnim igrama

Jeste li ikad dobili e-mail ili poruku koja vas obavještava da ste nešto osvojili? Ako niste igrali nagradnu igru, nemoguće je da su vas negdje izvukli. Izbjegnite otvaranje ovakvih linkova i popunjavanje osobnih podataka.

Na društvenim mrežama prevaranti se često javljaju u inbox s lažno napravljenih profila koji oponašaju stranicu na kojoj ste sudjelovali u natječaju. Uvijek provjerite vjerodostojnost profila koji vam šalje poruku. Uočite li gramatičke greške ili neformalnu komunikaciju, to je znak za paljenje lampice. Ako doista dobijete na nagradnoj igri, organizator može tražiti adresu na koju će vam dostaviti nagradu, no neće tražiti podatke o dokumentima ili bankovnim karticama.

Cijeli članak pročitajte ovdje.