Od 2013. do 2022., “zagrijavanje zbog ljudskih djelatnosti raste nezapamćenim ritmom od više od 0,2 stupnjeva Celzijevih po desetljeću”, objavili su znanstvenici u recenziranom istraživanju namijenjenom kreatorima politika.

Prosječne godišnje emisije u istom razdoblju iznosile su rekordnih 54 milijardi tona CO2 ili ekvivalent u drugim stakleničkim plinovima, što je oko 1700 tona svake sekunde.

Svjetski čelnici dobit će nove podatke na klimatskom samitu COP28 u Dubaiju ove godine na kojem će biti razmotren napredak prema ostvarenju ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine,

“Premda još nismo dosegnuli zagrijavanje od 1,5 stupnjeva, ugljični proračun”, odnosno količina stakleničkih plinova koje ljudi mogu emitirati, a da ne premaše taj prag, “vjerojatno će biti prekoračen za samo nekoliko godina”, rekao je glavni autor izvješća Piers Forster, profesor fizike na Sveučilištu u Leedsu.

Taj proračun smanjio se za polovicu otkako je UN-ovo savjetodavno tijelo za klimu, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), prikupio podatke za svoje najnovije izvješće iz 2021., po Forsteru i kolegama, od kojih su mnogi sudjelovali u radu IPCC-a.

Da bi imali 50-postotne izglede zaustaviti zagrijavanje ispod praga od 1,5 stupnjeva Celzijevih, emisije CO2, metana i drugih plinova koji izazivaju globalno zagrijavanje, koje većinom uzrokuje izgaranje fosilnih goriva, ne smiju premašiti 250 milijardi tona, istaknuli su znanstvenici.

Poboljšanje izgleda na dvije trećine ili četiri petine povećalo bi manevarski prostor na 150 odnosno 100 milijardi tona emisija stakleničkih plinova, što je dvije do tri godine više po sadašnjem ritmu emisija.

Da bi pariški klimatski ciljevi ostali u igri, trebalo bi smanjiti onečišćenje ugljičnim dioksidom za barem 40 posto do 2030. i posve ga eliminirati do polovice stoljeća, po proračunima IPCC-a.

Ironično, jedna od velikih klimatskih uspješnih priča proteklog desetljeća nehotice je ubrzala ritam globalnog zagrijavanja, pokazuju novi podaci.

Postupno smanjenje korištenja ugljena, koji značajno više zagađuje od nafte ili plina, za proizvodnju energije usporilo je povećanje emisija ugljika. Ali je i smanjilo onečišćenje zraka koje štiti Zemlju od pune snage Sunčevih zraka.

Onečišćenje finim česticama iz svih izvora ublažava zagrijavanje za oko pola stupnja Celzijevih, što znači da će, barem kratkoročno, više topline stići do površine planeta jer je zrak čišći.

Objavljeno u časopisu Earth System Science Data, novo istraživanje prvo je u nizu periodičnih analiza stanja koje će pomoći popuniti praznine između IPCC-ovih izvješća, koja se objavljuju u prosjeku svakih šest godina od 1988.

Jedna od autorica izvješća, Valerie Masson-Delmotte, rekla je da bi novi podaci trebali biti “poziv na buđenje” uoči samita COP28, premda postoje dokazi da se povećanje količine stakleničkih plinova u atmosferi usporilo.

“Ritam i razmjeri klimatskih akcija nisu dovoljni da bi se ograničilo eskalaciju rizika povezanih s klimom”, upozorila je.

Znanstvenici su izvijestili i o zapanjujućem povećanju temperature na kopnenim površinama, osim oceana, od 2000. godine.

“Prosječne maksimalne godišnje temperature na kopnu porasle su za više od polovice stupnja Celzijevih u zadnjih deset godina (1,72 stupnjeva iznad predindustrijskih uvjeta) u odnosu prema prvom desetljeću milenija (1,22 stupnjeva)”, navodi se u istraživanju.

Dulji i intenzivniji toplinski valovi bit će po život opasna prijetnja u desetljećima koje dolaze u velikim dijelovima južne i jugoistočne Azije te u područjima oko ekvatora u Africi i Latinskoj Americi, pokazala su nova istraživanja.