To su Ales Bijalijacki, bjeloruski aktivist i borac za ljudska prava te dvije organizacije za ljudska prava, ruska organizacija za ljudska prava Memorial i ukrajinska organizacija Centar za građanske slobode.

"Ovogodišnji dobitnici predstavljaju građansko društvo u svojim zemljama. Mnoge godine promoviraju pravo da se kritizira vlast i štite temeljna ljudska prava građana", obrazložio je Norveški Nobelov odbor.

"Iznimno se trude dokumentirati ratne zločine, kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti. Zajedno demonstriraju važnost građanskog društva za mir i demokraciju". 

Tko je Bijalijacki?
Kako piše CNN, on je posvetio život promicanju demokracije i mira u Bjelorusiji, a vlasti su ga dugo pokušavale ušutakti. U pritvoru je od 2020. godine bez suđenja.

"Unatoč tim ogromnim osobnim poteškoćama, Bijalijacki  nije popustio ni milimetra u svojoj borbi za ljudska prava i demokraciju u Bjelorusiji", obrazložio je odbor koji dodjeluje Nobela.

Uskoro opširnije

Ove godine bilo je ukupno 343 tajnih nominacija.

Tisuće ljudi širom svijeta mogle su nominirati kandidate za nagradu do 31. siječnja, uključujući članove parlamenta i ministre iz svih zemalja, bivše laureate i neke sveučilišne profesore.

Članovi Nobelovog odbora također su mogli predložiti svoje kandidate na svojem prvom sastanku, koji je ove godine održan nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

Nobelovu nagradu za mir prošle su godine dobili borci za medijske slobode - Maria Ressa s Filipina, čijem portalu prijeti gašenje, i Rus Dmitrij Muratov, čijem listu je oduzeta licenca, piše Index.hr.