Rezultati su to najnovije globalne procjene koja se odnosi na 8011 vrsta vodozemaca - kralježnjaka koji nastanjuju i vodena i kopnena staništa. U ažuriranju podataka o vodozemcima sudjelovalo je više od 1000 stručnjaka iz cijeloga svijeta.

Stanje vodozemaca danas je u svijetu puno lošije nego u vrijeme kada je obavljena prva takva procjena 2004. godine. Prema tada ažuriranim podacima bilo je ugroženo 39 posto vrsta. Od 2004. 306 vrsta vodozemaca bliže je izumiranju, pokazalo je istraživanje.

Ljudske aktivnosti i klimatske promjene poremetile su osjetljivu ravnotežu našeg planeta na štetu njegove flore i faune.

Od svih kralježnjaka najgore s prošli vodozemci. Zadnji podaci ukazuju na to da je, osim 41 posto vodozemaca, ugroženo 27 posto sisavaca, 21 posto gmazova i 13 posto ptica. Svima njima u dogledno vrijeme prijeti izumiranje, stoji u članku. 

Vrste kojima prijeti izumiranje označene su kao "kritično ugrožene" i svrstane na "crveni popis" ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), globalnog autoriteta za divlje životinje.

"Angažman oko zaštićenih područja i planovi o njihovu očuvanju uglavnom su fokusirani na potrebe sisavaca i ptica, a vodozemci su zadnji na popisu", rekla je konzervatorica Jennifer Luedtke iz teksaške globalne neprofitne organizacije Re:wild, ujedno koordinatorica IUCN-ove specijalizirane skupine za vodozemce i glavna autorica studije objavljene u časopisu Nature.

"Sada je potrebno pokrenuti globalni pokret koji će se fokusirati na oporavak raznih vrsta vodozemaca u svijetu," rekla je druga koautorica studije i konzervatorica iz organizacije Re:wild, Kelsey Neam.

"Uništavanje staništa, do kojega dolazi uglavnom zbog širenja područja za usjeve i dijelova na kojima se uzgajaju životinje i dalje je najčešća opasnost. Takve aktivnosti izravno pogađaju 93 posto ugroženih vrsta vodozemaca. No sve veći broj vrsta ugrožavaju razne bolesti i klimatske promjene", istaknuli su istraživači.

Oni ističu da su "vodozemci posebno osjetljivi na promjene u svom okolišu, dijelom zato što dišu kroz kožu".

"Dakle, posljedice klimatskih promjena - povećana učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, promjene vlage i temperature, porast razine mora i požari - mogu rezultirati gubitkom ključnih mjesta za razmnožavanje vodozemaca, njihovom povećanom smrtnošću te uništenjem i promjenom staništa. Sve im to otežava pronalazak odgovarajućih mjesta za život", rekla je Neam.

Znanstvenici su utvrdili da najviše vrsta ugroženih vodozemaca živi na Karipskom otočju, u Meksiku, Srednjoj Americi, u tropskom predjelu Anda, Indiji, Šri Lanki, Kamerunu, Nigeriji i Madagaskaru.

"Moramo shvatiti da su vodozemci naši saveznici u razumijevanju zdravlja našeg planeta", rekla je Luedtke.

"Štiteći i vodeći brigu o vodozemcima, istodobno štitimo i vodimo računa o kopnenim i vodenim ekosustavima, čuvamo genetsku raznolikost našeg planeta i ulažemo u budućnost u kojoj se sav život - uključujući i ljudski - razvija, ide dalje i napreduje."