"Razvoj i širenje superbakterija ubrzava se zlouporabom antimikrobnih lijekova, što otežava učinkovito liječenje infekcija", rekao je u priopćenju WHO Europe, koje uključuje 53 zemlje i proteže se do središnje Azije.

"Sve zemlje u našoj regiji imaju propise koji štite od zlouporabe antibiotika ... Provedba tih propisa riješila bi većinu problema zlouporabe antibiotika", istaknuo je Robb Butler, voditelj odjela za zarazne bolesti.

UN-ova organizacija procjenjuje da bi, bez hitne intervencije, antibiotska rezistencija mogla uzrokovati do 10 milijuna smrti godišnje do 2050.

Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu  (21 posto) i kašalj (18 posto).

"Ta je situacija zabrinjavajuća jer su ti simptomi često uzrokovani virusima protiv kojih antibiotici ne djeluju", kaže se u priopćenju.

Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su liječnički recepti.

Po izvješću, trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta.

U nekim zemljama, više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez liječničkog mišljenja što je pet puta više od prosjeka u EU iz studije provedene 2022.

Za WHO, pogoršanje ekonomske nejednakosti još je jedna opasnost jer su najmanje obrazovani ljudi i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse.

Ovo posljednje "jasno pokazuje potrebu za obrazovanjem i podizanjem svijesti", istaknuo je Butler.

On ističe da je jedan od problema i nezavršavanje terapije antibioticima kako bi se sačuvali za drugi put ili dijeljenje tih lijekova s bolesnim rođacima ili susjedima.