Skupština tog tijela sa sjedištem u Strasbourgu priopćenjem je pozvala 46 „država članica i promatrača Organizacije“ da „hitno uspostave“ takav sud s „mandatom za istraživanje i kazneni progon“ za zločine agresije „koje su navodno počinili politički i vojni čelnici Ruske Federacije".

Sud bi trebao „primjenjivati definiciju ratnog zločina“ određenu međunarodnim pravom te bi sjedište trebao imati u Strasbourgu zbog „sinergije postojanja uz Europski sud za ljudska prava (ECHR)“, pravosudni dio Vijeća Europe, smatra skupština tog tijela. 

Vijeće će ovaj tjedan održati proljetno zasjedanje posvećeno „posljedicama agresije Rusije na Ukrajinu“. 

Predloženi sud trebao bi imati ovlasti izdavati „međunarodne tjeralice bez ograničenja imunitetom“ država ili čelnika, poručila je skupština, „užasnuta“ ratom u Ukrajini i zgrožena informacijama o „zločinima nad civilima“. 

„U jednoglasno usvojenoj rezoluciji“ skupština je također izrazila „zaprepaštenost brojnim izvješćima o korištenju silovanja i mučenja kao ratnog oružja“, praksama koje su „prema međunarodnom kaznenom pravu prepoznate kao ratni zločini“. 

Od isključenja Rusije iz Vijeća Europe 16. ožujka ono ima 46 članica. Parlamentarna skupština ima 306 članova iz nacionalnih parlamenata. Okuplja se četiri puta godišnje u okviru plenarne jednotjedne sjednice u Strasbourgu.

Ukrajinska državna tužiteljica u četvrtak je objavila da je podignuta optužnica protiv desetero ruskih vojnika zbog zločina u ukrajinskom gradu Buči.