Uoči obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. travnja, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je u petak godišnje izvješće o stanju svjetske klime, promjenama koje su se dogodile na planetarnoj razini zbog rekordnih razina stakleničkih plinova u atmosferi.

U izvješću se navodi da je prosječna temperatura planeta 2022. bila viša za 1,15 stupnjeva Celzijevih u odnosu prema predindustrijskom razdoblju (1850.-1900.) i da je osam proteklih godina bilo najtoplije od početka mjerenja, unatoč zahladnjenju koje je uzrokovao klimatski fenomen La Nina tri godine zaredom, prenosi AFP.

Svijet bi mogao oboriti novi rekord kad je riječ o prosječnoj temperaturi 2023. ili 2024. zbog klimatskih promjena i očekivanog zatopljenja zbog povratka El Nina, upozorili su klimatolozi.

Po WMO-u, “led na moru kod Antarktike dosegao je najnižu razinu ikad zabilježenu, a topljenje nekih europskih ledenjaka doslovno je oborilo rekorde.”

“Već smo izgubili kad su u pitanju ledenjaci jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će razina mora nastaviti rasti tisućama godina koje dolaze”, rekao je AFP-u glavni tajnik WMO-a”, Petteri Taalas.

Topljenje ledenjaka ne može se zaustaviti “osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere”, rekao je.

Europski ledenjaci

Referentni ledenjaci otopili su se puno više od prosjeka u zadnjih deset godina. Od 1970. otopili su se za gotovo 30 metara.

Europske Alpe potukle su rekorde kad je riječ o topljenju ledenjaka zbog kombinacije slabih snježnih padalina, dolaska saharske prašine u ožujku 2022. i toplinskih valova od svibnja do početka rujna.

Situacija sa švicarskim ledenjacima osobito je dramatična. Izgubili su 6 posto volumena između 2021. i 2022., a od 2001. do 2022. čak trećinu. Prvi put nimalo snijega nije preživjelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje se provodi mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda.

Razine mora i toplina oceana također su dosegli rekordne razine.

Globalne razine mora rastu više nego dvostruko brže nego u prvom desetljeću mjerenja od 1993.-2002., a prošle godine zabilježen je novi rekord.

Prosječno su rasle 4,62 milimetara na godinu od 2013. do 2022. Ukupni porast od ranih 1990-ih iznosi više od 10 centimetara, po izvješću, prenosi Reuters.

Suša, poplave i toplinski valovi pogađaju velike dijelove svijeta, a s time povezani troškovi ne prestaju rasti. Toplinski valovi odnijeli su u Europi prošle godine 15.000 ljudskih života.

“Emisije stakleničkih plinova ne prestaju rasti, klima se i dalje mijenja i stanovništvo cijelog svijeta teško je pogođeno ekstremnim meteorološkim i klimatskim fenomenima”, upozorio je Taalas.

Tračak nade

On je naglasio da bi se “ta negativna tendencija meteoroloških uvjeta i svih tih parametara mogla nastaviti do 2060-ih, neovisno o našem uspjehu u ublažavanju klimatskih promjena.”

“Već smo emitirali toliko CO2 u atmosferu da će trebati nekoliko desetljeća da bi se zaustavila te negativna tendencija. Već smo izgubili kad su u pitanju topljenje ledenjaka i podizanje razine mora, to je dakle loša vijest”, rekao je.

No unatoč svemu postoji nada.

U prvom redu jer zelene energije postaju jeftinije od fosilnih goriva, rekao je Taalas, istaknuvši da se planet ne kreće više prema zatopljenju od 3 do 5 stupnjeva Celzijevih kao što je bilo predviđeno 2014., nego prije prema zatopljenju od 2,5 do 3 stupnja Celzijevih.

“U najboljem slučaju, još bismo mogli postići zatopljenje od 1,5 stupnjeva, što bi bilo najbolje i za dobrobit čovječanstva i biosfere i svjetskog gospodarstva”, rekao je, istaknuvši da su 32 zemlje smanjile emisije stakleničkih plinova a da se to nije odrazilo na rast njihovih gospodarstava.

“Države su se pokrenule, kao i privatni sektor”, rekao je.

Izrazio je s druge strane žaljenje što samo polovica od 193 države članice UN-a ima sustave za rano upozoravanje.