Na pola puta do krajnjeg roka postavljenog za postizanje ciljeva Programa održivog razvoja do 2030., bilo je malo ili nimalo poboljšanja glede većine ciljeva povezanih s hranom i poljoprivredom, pokazuje izvješće Organizacije za prehranu i poljoprivredu objavljeno uoči samita UN-a o održivom razvoju u New Yorku idućeg tjedna. 

"Trajni učinci pandemije koronavirusa, uz druge krize poput klimatskih promjena i oružanih sukoba, imaju široko rasprostranjene učinke", navodi se u izvješću.

"Napredak ostvaren u posljednja dva desetljeća stagnirao je, a u nekim slučajevima i poništen je", dodaje se. 

Globalna nesigurnost hrane naglo je porasla 2020. godine jer je pandemija poremetila tržišta hrane i povećala nezaposlenost, ali glad se nije vratila na razinu prije pandemije.

Oko 29,6 posto svjetske populacije, odnosno 2,4 milijarde ljudi, bilo je umjereno ili ozbiljno izloženo nesigurnosti hrane 2022. godine, što je porast u odnosu na 1,75 milijardi 2015. godine, upozorava se u izvješću.

Pothranjenost je najgora na globalnom jugu, a glad najviše raste u subsaharskoj Africi.

Nije bilo napretka ni prema cilju da se prepolovi bacanje hrane, što je ostalo na razini oko 13 posto od 2016. 

Reuters je prošlog studenog izvijestio da je nedostatak globalnog napretka u bacanju hrane posljedica niskih javnih ulaganja, izostanka jasne politike i rastrošnih potrošačkih navika.

Svijet je daleko i od postizanja ciljeva zaštite ribljeg fonda, očuvanja šuma i smanjenja degradacije zemljišta, ali je postignut određeni napredak u pogledu učinkovitosti korištenja vode i suzbijanja nezakonitog ribolova.