Zabrinjava također da populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju dok se tri vrste smatraju izumrlima. 

Neke kritično ugrožene vrste, poput goluba ćukana i dalje su bez ikakvih mjera zaštite ili upravljanja, a stalna odgoda konkretnih akcija uzrokuje stalni rizik za ugrožene vrste, čime se ugrožava dugoročna održivost ribarstva i zdravlje morskog ekosustava, upozorila je WWF Adria. 

Zabrinjava podatak i po kojem je u Sredozemlju, koji je dom najvećem broju ugroženih vrsta morskih pasa i raža na svijetu ugroženo čak 58 posto svih vrsta morskih pasa i raža. Sredozemlje se i najbrže zagrijava pa se opasnost od izumiranja tih morskih životinja dodatno povećava.

Iako su, kažu, morski psi često predstavljeni kao opasni predatori, posebice tijekom ljetne sezone, oni su zapravo u velikoj opasnosti, a u pregrijanom Sredozemnom moru uloga morskih pasa i raža ključna je i nezamjenjiva. 

"Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa jer tijekom plivanja svojim perajama podižu pijesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu.

Druge vrste prenose hranjive tvari iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste izravno utječu na ublažavanje posljedica klimatske krize pohranjujući ugljik u svojim organizmima“, poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

Iz WWF Adrije ističu kako nedavne obvezujuće odluke Svjetske organizacije za poljoprivredu UN-a bude nadu u očuvanje morskih ekosustava, ali mediteranske zemlje moraju preuzeti vodeću ulogu u upravljanju ribarstvom.

Pri tome je, kažu, potrebno dodijeliti odgovarajuće resurse za upravljanje ribarstvom, osigurati stalno prikupljanje podataka i praćenje stanja ugroženih vrsta, te uključiti sve dionike, posebno ribare u formiranje novih mjera upravljanja.

"Jedino tako možemo zajedno očuvati važna staništa za morske pse i raže i osigurati njihov opstanak", poručuju iz WWF Adrije.