U maloj prostoriji blizu Alpa u sjevernoj Italiji, posude pune milijuna cvrčaka naslagane su jedne na druge. Skačući i cvrkućući glasno – ovi cvrčci uskoro će postati hrana. Proces je jednostavan: Zamrznu se, skuhaju, osuše i potom izdrobe. Ovdje na talijanskoj farmi cvrčaka, najvećoj farmi insekata u zemlji, u sastojke hrane se svaki dan pretvora oko milijun cvrčaka.

Istovremeno, nigdje u Europi se ne pruža toliko otpora jedenju insekata kao u Italiji, prema podacima kompanije za istraživanje svjetskog javnog mnjenja YouGov. Pritužbe stižu sa samog vrha – vlada je već poduzela korake prema zabrani njihove upotrebe u proizvodnji pizze i tjestenine.

„Protivit ćemo se, kako znamo i umijemo, ovom ludilu koje će osiromašiti našu poljoprivredu i našu kulturu”, napisao je potpredsjednik vlade Matteo Salvini na Facebooku.

Nekoliko talijanskih proizvođača usavršava tjesteninu, pizzu i grickalice od cvrčaka.

Uzgoj cvrčaka traži samo djelić zemljišta koje se koristi za proizvodnju mesa, npr. Imajući u vidu zagađenje koje izaziva mesna i mljekarska industrija, sve više i više znanstvenika vjeruje da bi insekti mogli biti rješenje u borbi protiv klimatskih promjena.

U restoranu blizu Torina, kuhar Simone Lodo je modificirao vlastiti recept za svježu tjesteninu, star skoro 1.000 godina – tijesto sada 15 posto čini prah od cvrčaka. Ona otpušta snažan, orašasti miris. Neki od gostiju odbijaju probati tjesteninu od cvrčaka, ali oni koji ipak to učine, iznenđani su koliko je dobrog okusa, piše BBC na srpskom.

Pored okusa, prah od cvrčaka je superhrana puna vitamina, vlakana, minerala i aminokiselina.  Ali, je li ovo realistična opcija za one koji žele jesti manje mesa?

Glavni problem je cijena. Brašno od cvrčaka je luksuzni proizvod. Košta oko 60 eura po kilogramu. Ako, na primjer, uzmete tjesteninu od cvrčaka, jedno pakiranje može vas koštati i do osam eura. To je i do osam puta više od obične tjestenine u supermarketu.

Ali ne radi se samo o cijeni. Radi se i o prihvaćanju u društvu. Širom Italije, broj ljudi koji dožive sto godina ili više u ubrzanom je porastu. Mnogi ukazuju na mediteransku preshranu kao Sveti gral zdravog života. Neki vjeruju da bi hrana od insekata mogla biti prijetnja talijanskoj kulinarskoj tradiciju koja je svetinja u ovoj zemlji.

I dok se uzgoj insekata na farmama u Europi povećava, isto je i s neprijateljstvom prema toj ideji. Za odluku EU-a da odobri insekte za ljudsku upotrebu jedan član talijanske vladajuće ultradesničarske partije Braća Italije rekao je da “graniči s ludilom”.

Kada je izabrana, premijerka Giorgia Meloni, koja Italiju naziva “supersilom u hrani”, osnovala je ‘ministarstvo Made in Italy’, kako bi zaštitila tradiciju.

Uslijed zabrinutosti da bi se insekti mogli povezati s talijanskom kuhinjom, tri ministra iz vlade najavila su četiri ukaza s ciljem zaustavljanja toga.

Hrana od insekata ne dijeli javno mnijenje samo u Italiji. U Poljskoj je ona postala vruća tema pred ovogodišnje izbore.

U ožujku su političari dvije glavne stranke optuživali jedni druge za usvajanje zakona koji će natjerati građane da jedu insekte – lider glavne opozicijske stranke Donald Tusk nazvao je vladu „promoterom juhe s crvima”.

Za to vrijeme, Austrija, Belgija i Nizozemska su blagonaklonije prema jedenju insekata. U Austriji, ljudi jedu sušene insekte za predjelo, dok su Belgijanci otvoreni prema jedenju brašnastih crva u energetskim shakeovima i čokoladicama, hamburgerima i juhama.

Budući da broj stanovnika na planetu sada premašuje osam milijardi, vlada bojazan da resursi planeta neće biti dovoljni da zadovolje potrebe za hranom tolikog broja ljudi. Poljoprivredna proizvodnja širom svijeta morat će se povećati za 70 posto, prema procjenama Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Prebacivanje na ekološke proteine, kao što su insekti, moglo bi postati nužda. Sve do sada, mogućnosti za proizvodnju i komercijalizaciju hrane od insekata bile su ograničene. Nakon odobrenja EU-a, očekivanja su da će širenjem ovog sektora i cijene početi značajno padati.