Prošle godine 546 slučajeva
Svjetski dan prevencije samoubojstava: Moguće je utjecati na čitav niz uzročnih čimbenika suicidalnosti
Svijet | Autor: P.A. | 10.09.2024 u 09:37
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava jest usmjeravanje pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava. Osim toga, cilj podrazumijeva i uspostavu suradnje među ključnim dionicima te promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.
Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Svako samoubojstvo predstavlja tragediju i ostavlja duboke posljedice, kako na obitelji, tako i na čitavu zajednicu.
U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. Kroz godine je broj samoubojstava, kao broj samoubojstava u odnosu na broj stanovnika, oscilirao. Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava. U 2023. godini registrirano je 546 slučajeva samoubojstava odnosno 14,1 slučaj samoubojstva na 100 000 stanovnika.
Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.
Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, 'LIVE LIFE', ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima: ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima), suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima, poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata te rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, 'Mijenjajmo narativ o samoubojstvu' (engl. Changing the Narrative on Suicide), posvećena je mijenjanju pristupa problemu samoubojstava. Ova tema predstavlja odbacivanje 'kulture šutnje' i stigme kojom je problem samoubojstava obavijen te prihvaćanje pristupa ispunjenog empatijom, otvorenošću i podrškom. Promjena narativa o samoubojstvu podrazumijeva i otvorenu i iskrenu raspravu o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju, a s ciljem rušenja prepreka, podizanja svijesti i stvaranja kulture razumijevanja i podrške. To znači i osvještavanje kako razgovor o ovim temama ne povećava rizik od istih, ali zato slušanje bez osude i nuđenje pomoći itekako pomaže.
Promjena narativa također podrazumijeva i promjenu sustava – zalaganje za multisektorske politike koje prioritiziraju mentalno zdravlje, povećavaju dostupnost skrbi i podrške onima kojima je to potrebno. To uključuje i ulaganje u istraživanja s ciljem što boljeg razumijevanja ovog kompleksnog problema i stvaranja na dokazima utemeljenih intervencija.
I dok na umu treba imati kako skretanje pozornosti na samoubojstva može biti preplavljujuće za one koji su se u životu suočili s ovim problemom, nužno je naglasiti kako je cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava usmjeren upravo njima, odnosno pružanju podrške i razumijevanja.
Od listopada 2021. godine Hrvatska sudjeluje u europskoj zajedničkoj akciji (engl. Joint Action – JA) JA ImpleMENTAL, projektu Europske komisije koji za cilj ima pružiti potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje. Hrvatska u sklopu istog vodi i radni paket 2 (engl. Work Package – WP) zadužen za diseminaciju i projektnu komunikaciju. Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse, od kojih je jedan Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA).
Projektu se bliži kraj, a Hrvatska je uspješno implementirala elemente navedene najbolje prakse, od kojih se posebno ističu edukacija za novinare o odgovornom izvještavanju o samoubojstvu te dodjeljivanje posebnog priznanja (tzv. Papageno nagrada) za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i samoubojstvima, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.