Prošle godine 546 slučajeva

Svjetski dan prevencije samoubojstava: Moguće je utjecati na čitav niz uzročnih čimbenika suicidalnosti

Svijet   |   Autor: P.A.   |   10.09.2024 u 09:37

  Ilustracija/Unsplash
Od samoubojstva godišnje umire više od 720 000 ljudi, a znatno ih više pokuša suicid. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je samoubojstvo treći vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina.

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna. Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava jest usmjeravanje pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava. Osim toga, cilj podrazumijeva i uspostavu suradnje među ključnim dionicima te promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.

Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice. Svako samoubojstvo predstavlja tragediju i ostavlja duboke posljedice, kako na obitelji, tako i na čitavu zajednicu.

U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda. Kroz godine je broj samoubojstava, kao broj  samoubojstava u odnosu na broj stanovnika, oscilirao. Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava.  U 2023. godini registrirano je 546 slučajeva samoubojstava odnosno 14,1 slučaj samoubojstva na 100 000 stanovnika.

Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.

Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, 'LIVE LIFE', ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima: ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima), suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima, poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata te rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, 'Mijenjajmo narativ o samoubojstvu' (engl. Changing the Narrative on Suicide), posvećena je mijenjanju pristupa problemu samoubojstava. Ova tema predstavlja odbacivanje 'kulture šutnje' i stigme kojom je problem samoubojstava obavijen te prihvaćanje pristupa ispunjenog empatijom, otvorenošću i podrškom. Promjena narativa o samoubojstvu podrazumijeva i otvorenu i iskrenu raspravu o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju, a s ciljem rušenja prepreka, podizanja svijesti i stvaranja kulture razumijevanja i podrške. To znači i osvještavanje kako razgovor o ovim temama ne povećava rizik od istih, ali zato slušanje bez osude i nuđenje pomoći itekako pomaže.

Promjena narativa također podrazumijeva i promjenu sustava – zalaganje za multisektorske politike koje prioritiziraju mentalno zdravlje, povećavaju dostupnost skrbi i podrške onima kojima je to potrebno. To uključuje i ulaganje u istraživanja s ciljem što boljeg razumijevanja ovog kompleksnog problema i stvaranja na dokazima utemeljenih intervencija.

I dok na umu treba imati kako skretanje pozornosti na samoubojstva može biti preplavljujuće za one koji su se u životu suočili s ovim problemom, nužno je naglasiti kako je cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava usmjeren upravo njima, odnosno pružanju podrške i razumijevanja.

Od listopada 2021. godine Hrvatska sudjeluje u europskoj zajedničkoj akciji (engl. Joint Action – JA) JA ImpleMENTAL, projektu Europske komisije koji za cilj ima pružiti potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje. Hrvatska u sklopu istog vodi i radni paket 2 (engl. Work Package – WP) zadužen za diseminaciju i projektnu komunikaciju. Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse, od kojih je jedan Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA).

Projektu se bliži kraj, a Hrvatska je uspješno implementirala elemente navedene najbolje prakse, od kojih se posebno ističu edukacija za novinare o odgovornom izvještavanju o samoubojstvu te dodjeljivanje posebnog priznanja (tzv. Papageno nagrada) za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i samoubojstvima, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Podijeli: