Da bude više divljih vrtova - organizacija za zaštitu prirode Plantlife pokrenula je projekt No Mow May, odnosno Svibanj bez košnje. A Zavod za zaštitu okoliša i prirode ima svoju inačicu - Cro Buzz Klima.

"Velika većina biljaka ovisi o oprašivačima tj. životinjama koje prenose pelud od jednog do drugog cvijeta za svoj opstanak. Bez oprašivanja ne dolazi do razvijanja ploda i sjemenke tako da zapravo opstanak velike većine, odnosno oko 85 posto je globalna procjena, velike većine biljnih vrsta ovisi o oprašivačima", kazala je voditeljica projekta Cro Buzz Klima Ana Ješovnik.

Ana Ješovnik istražuje divlje pčele i muhe lebdjelice. To su one muhe koje izgledaju kao pčele. A raznolikost i brojnost oprašivača se smanjuje zbog čovjekova djelovanja kao što su poljoprivreda, prekomjerna upotrebe pesticida, klimatskih promjena. Ako mislite da vam nije stalo ni do čega od ovih stvari možda vam je stalo do kave.

"Kava raste u tropima i ona se djelomično može oprašiti vjetrom, dakle nije u potpunosti ovisna o oprašivačima, ali kada su oprašivači prisutni na plantažama kave, onda su prinosi veći do 40 posto. Tako da je otprilike svaka treća šalica kave koju popijemo, moramo se zahvaliti oprašivačima", govori Ješovnik.

Zagrebu svoju zahvalnost pokazuje tako da na određenim mjestima naprosto pušta travu da raste.

Na Ribnjaku, ali i na Maksimiru i Rokovom perivoju, odabrane su manje lokacije koje će se rjeđe kositi. To su tzv. livade kratkog i dugog cvata, a sve da bi oprašivači imali više hrane, prvenstveno tratinčice, djeteline i maslačka.

Ovakve prakse postoje već u Irskoj, Berlinu, Londonu, a sada se tome priključuju sve više dijelova Hrvatske. Tako su u Fažani i Valbandonu odabrali 600 kvadrata zelenih površine - odnosno travnjaka za pčele.

"Te cvjetne livade nećemo kositi, samo ćemo ih održavati, kako bi bile u cjelogodišnjem cvatu kako bi ispunile svoju svrhu, a to je da budu dom oprašivačima", kazao je direktor općinske tvrtke Komunalac u Fažani Danijel Ferić za Danas.hr.

Jer pčele, biljke, životinje, ljudi - njihova staništa i brojnost - sve je neraskidivo povezano. Ali isto tako i sva šteta koju činimo okolišu.

"Bioraznolikost je važna zbog života na zemlji, ona drži život, ona vlada životom na zemlji. Imate ove negativne utjecaje čovjeka, na kraju krajeva klimatske promjene, uništavaju na dnevnoj bazi, nestaju vrste", govori Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

A divljim pčelama, leptirima, bumbarima je baš dobro i ovdje, u svačijim vrtovima. Zato ovaj mjesec oni mogu biti malo neuredniji.