Studeni 2023. bio je najtopliji studeni zabilježen na globalnoj razini, s prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14.22°C, 0.85°C iznad prosjeka za studeni 1991.-2020. i 0.32°C iznad temperature prethodnog najtoplijeg studenog 2020. godine prema Copernicus službi za klimatske promjene (C3S).

Borealna jesen od rujna do studenog 2023. bila je najtoplija zabilježena na globalnoj razini sa značajnom razlikom, s prosječnom temperaturom od 15.30°C, što je 0.88°C iznad prosjeka.

Prosječna europska temperatura od rujna do studenog bila je 10.96°C, što je 1.43°C iznad prosjeka. Time je borealna jesen 2023. postala druga najtoplija dosad zabilježena, samo 0.03°C hladnija od jeseni 2020.

Prema Samanthi Burgess, zamjenici direktora Copernicus službe za klimatske promjene (C3S): “2023. je imala šest rekordnih mjeseci i dvije rekordne sezone. Izvanredne globalne temperature u studenom, uključujući dva dana toplija od 2ºC iznad predindustrijske razine, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj povijesti.”

Nadalje, direktor C3S-a, Carlo Buontempo dodaje: „Sve dok koncentracije stakleničkih plinova rastu, ne možemo očekivati drugačije rezultate od onih koji su viđeni ove godine. Temperatura će i dalje rasti, a time i utjecaj toplinskih valova i suša. Postizanje neto nule što je prije moguće učinkovit je način upravljanja klimatskim rizicima.”

U studenom 2023. bilo je vlažnije od prosjeka u većem dijelu Europe: oluja Ciarán pogodila je mnoge regije, uključujući Italiju, donoseći obilne oborine i poplave.

Uvjeti sušniji od prosjeka utvrđeni su u nekoliko regija SAD-a, središnje i istočne Azije, kao i na većem dijelu izvantropske južne hemisfere, posebno izraženi u Južnoj Americi.

Tijekom borealne jeseni 2023. oborine su bile iznad prosjeka u velikom geografskom pojasu diljem Europe, kao i nad Ujedinjenim kraljevstvom i Irskom, većim dijelom Skandinavije i Turske. Tijekom sezone nekoliko je oluja lokalno izazvalo obilne oborine i poplave.

U razdoblju od rujna do studenog 2023. bilo je suše od prosjeka u većem dijelu Sjeverne Amerike, u srednjoj i najistočnijoj Aziji, kao i u većem dijelu Australije, Južne Amerike i južne Afrike.

Izvantropska područja koja su vlažnija od prosjeka uključivala su područje sjeverozapadno od Kaspijskog jezera i dijelove Rusije, najistočniju Kinu, južni Brazil, Čile kao i Rog Afrike, prenosi N1.