“Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta usvojio je izvješće čijem sam ja jedan od autora, a odnosi se na novu strategiju proširenja EU. Sada možemo čekati iduću plenarnu sjednicu, na kojoj će se zastupnici izjašnjavati o konačnom izgledu tog izvještaj. Zastupnici su prihvatili svih 37 kompromisnih amandmana, pa možemo reći da je izvješće usvojeno u onom obliku u kojem je dogovoreno”, rekao je.

Komentirao je dio izvješća koji se tiče Srbije i BiH i Srbiji: “Treba kazati da je to izvještaj o novoj strategiji EU o proširenjima. Bilo je nužno donijeti takav dokument, jer se odlukom Europskog vijeća iz lipnja proširenjem obuhvaćeno tri nove države: Ukrajina, Moldavija i Gruzija. To nije rezolucija o Srbiji ili nekoj drugoj državi, ali onaj dio koji govori o Srbiji kaže da se pregovori mogu nastaviti samo ako se ta zemlja uskladi s vanjskom politikom EU, odnosno da uvede sankcije. Može se iščitati da će svako drugačije ponašanje Beograda imati svoju političku i financijsku cijenu”, rekao je.

“Europske institucije i Komisija su rekli svoje. Oni su kritički ocijenili politiku Srbije, a sada je na redu Beograd. Morat će promijeniti svoj položaj prema Putinovom režimu. To postaje jedan od kriterija koji pomaže zemljama u napretku ka EU, što se najbolje vidi na primjeru BiH. Ponuda da se BiH da kandidatski status je odraz geopolitičkih okolnosti. To pomaže domaćim političarima da nadoknade sve zaostatke u kratkom periodu”, rekao je za N1.

Kako navodi, svatko tko sa skepsom razmišlja o budućnosti BiH ima razloga za zabrinutost. “Ipak, ovo je poruka građanima BiH da nisu zaboravljeni. EU i dalje razmišlja o BiH kao budućoj članici, ali dok se ne ostvare određeni uvjeti, ta odluka će čekati”, rekao je.

Tvrdi da se manevarski prostor za politiku koju je Vučić vodio sve ovo vrijeme sužava. “Srbija mora donijeti stratešku odluku. Ona je zatvorila jedan boj pregovaračkih poglavlja, ali sada se mora opredijeliti. Europsko vijeće imat će sve manje razumijevanja za takvu politiku”, rekao je.

“Mislim da se smanjuje i prostor onima koji interpretiraju iz EU aktualnu srpsku politiku. Zbog agresije na Ukrajinu kriterij sankcija izbija na prvo mjesto. Ovime je pružena prilika Srbiji da se uskladi s europskom politikom, ako želi dobivati značajna sredstva koja dolaze iz EU, koja je 20 puta veći investitor u Srbiju od Ruske federacije. Mogla bi biti dovedena u pitanja sredstva iz Ekonomsko-investicijskog fonda za Zapadni Balkan usmjerenih za Srbiju”, rekao je Picula.