"Zbog toga nećemo prihvatiti nikakav mir koji diktira Rusija i zato Ukrajina mora biti u stanju obraniti se od ruskog napada", poručio je Scholz, koji je, kao i Kishida i neki drugi državni čelnici, održao govor na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku, koje je započelo u utorak. 

Povratak imperijalizma s Putinovim ratom protiv Ukrajine, rekao je Scholz, ne predstavlja samo katastrofu za Europu već i za globalni mirovni poredak temeljen na pravilima. Pozvao je UN da obrani ostale od onih koji bi više voljeli svijet u kojem "jaki vladaju slabima".

"Gledamo li bespomoćno kako nas neki žele katapultirati natrag u svjetski poredak u kojem je rat uobičajeno sredstvo politike, gdje se neovisne nacije moraju pridružiti svojim jačim susjedima ili kolonijalnim gospodarima, i gdje su prosperitet i ljudska prava privilegije nekolicine sretnika?" upitao je Scholz.

Odgovor njega "kao Nijemca i Europljanina" je da svi moraju osigurati da multipolarni i multilateralni svijet 21. stoljeća to i ostane.

Kako bi se taj cilj što uspješnije postigao, "globalni jug" trebao bi imati veću ulogu u svjetskim odnosima i poslovima, ocijenio je njemački kancelar, koji je i najavio da će Berlin 25. listopada biti domaćin konferencije o obnovi Ukrajine.

Japanski premijer Fumio Kishida u svom je govoru osudio rusku invaziju na Ukrajinu, rekavši da do temelja destabilizira međunarodni poredak, u kojem treba prevladati vladavina prava, a ne prisila putem moći i sile.

"Ruska invazija na Ukrajinu je ponašanje koje gazi filozofiju i načela Povelje Ujedninjenih naroda (...) To se nikada ne bi trebalo tolerirati", poručio je Kishida.

Kishida, koji dolazi iz Hirošime, prvog grada u povijesti na koji je bačena atomska bomba, također je osudio prijetnju Rusije nuklearnim oružjem.

"Prijetnja nuklearnim oružjem, a kamoli njegova uporaba, ozbiljne su prijetnje miru i sigurnosti međunarodne zajednice i nikada neće biti prihvatljive", rekao je Kishida.

Kishida je ponovio da je spreman se sastati sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom s ciljem normalizacije diplomatskih veza, što uključuje i rješavanje problema koji se tiču ​​nuklearnog naoružanja i raketnog programa Pjongjanga, kao i pitanje otmice japanskih državljana prije nekoliko desetljeća.