Smanjenje ovisnosti o opskrbi ruskim prirodnim plinom nemoguće je za Europsku uniju u nadolazećoj godini bez masovnog prekida proizvodnje, izvijestio je u ponedjeljak poslovni dnevnik RBK, pozivajući se na studiju bivšeg ruskog odjela McKinseya, konzultantske tvrtke Yakov & Partners.

Njihovo istraživanje pokazuje da, unatoč izvješćima da su skladišta u EU puna, Unija još nije prevladala ovisnost o ruskoj energiji i stoga neće moći prebroditi nadolazeću zimu i sljedeću godinu “bez da i dalje uvozi plin iz Rusije ili bez da značajno smanji potrošnju”.

U izvješću se ističe da će europske zemlje, kako bi zadovoljile svoje potrebe do kraja 2022., morati ili i dalje uvoziti iz Rusije ili smanjiti potrošnju plina za dodatnih sedam do 12 milijardi kubičnih metara, “što je moguće samo uz potpuno ili djelomično gašenje niza industrija”.

Deficit bi mogao porasti na 20-30 milijardi kubičnih metara ako se kineska potražnja za LNG-om oporavi ili ako zima bude hladna i duga ili u slučaju poremećaja u opskrbnim lancima, dodaje se.

Yakov & Partners naznačili su da je 70% proizvodnih kapaciteta dušičnih gnojiva u EU već zaustavljeno, proizvodnja aluminija smanjena je za 25%, a proizvodnja čelika za 5%. Autori studije sugeriraju da će se pad proizvodnje vjerojatno nastaviti “čak i u slučaju blage zime”.

“U slučaju da tijekom 2023. godine odbiju uvoziti ruski plin, to bi dovelo do deficita od 40-60 milijardi kubičnih metara za europske zemlje, čak i uz zadržavanje trenutne stope uštede plina za cijelu 2023.”, rekla je Elena Kuznjecova, partnerica u tvrtki, a prenosi N1.

Kuznjecova je objasnila da je 60 milijardi kubičnih metara plina usporedivo s godišnjom potrošnjom plina u Francuskoj i Poljskoj zajedno, odnosno ukupnom godišnjom potrošnjom plina u industrijama kao što su proizvodnja gnojiva, petrokemija, željezna i obojena metalurgija i cjelokupno inženjerstvo.

“Zaustavljanje tih industrija dodatno će utjecati na druge srodne industrije, od poljoprivrede do usluga”, upozorila je Kuznjecova.