Ukrajinski rat izazvao je najdublju krizu u odnosima Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine. Putin je često upozoravao na rizike nuklearnog rata, ali kaže da nikada nije osjetio potrebu za uporabom nuklearnog oružja u Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošli je mjesec rekao da ne može isključiti raspoređivanje kopnenih snaga u Ukrajini u budućnosti, pri čemu su se mnoge zapadne zemlje distancirale od toga, dok su druge, posebno u istočnoj Europi, izrazile potporu.

Na pitanje Reutersa o Macronovim izjavama i rizicima, odnosno mogućnostima sukoba između Rusije i NATO-a, Putin je duhovito odgovorio: "U modernom svijetu sve je moguće".

"Svima je jasno da će ovo biti samo jedan korak od trećeg svjetskog rata punog opsega. Mislim da to rijetko koga zanima", rekao je Putin novinarima nakon što je postigao dosad najveću pobjedu u postsovjetskoj ruskoj povijesti.

Putin je ipak dodao da je vojno osoblje NATO-a već prisutno u Ukrajini, rekavši da Rusija zna da se na bojnom polju govori i engleski i francuski.

“Nema tu ništa dobro, prije svega za njih, jer oni ondje umiru, i to u velikom broju”, rekao je.

Ukrajina se više od dvije godine uz pomoć Zapada brani od Rusije.

Rusko izborno povjerenstvo priopćilo je da je Putin postigao rekordan rezultat od nešto manje od 88 posto glasova, nakon što je prebrojana gotovo četvrtina glasačkih listića. Na prijašnjim predsjedničkim izborima 2018. pobijedio je sa 76,7 posto glasova.

Ni jednom pravom oporbenom kandidatu nije bilo dopušteno sudjelovati na trodnevnom glasanju.