BRUXELLES

Države članice EU-a usuglasile su u četvrtak tekst zaključaka kojima potvrđuju da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije. Usuglašeni tekst zaključaka u četvrtak su formalno usvojili ministri unutarnjih poslova država članica bez rasprave. U srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) još su dvije članice, Nizozemska i Švedska, imale proceduralne rezerve jer su njihovi predstavnici čekali završetak konzultacije s nadležnim odborima u njihovim parlamentima, a bez suglasnosti svih članica ne mogu se usvojiti zaključci. Zeleno svjetlo stiglo je u četvrtak, na vrijeme kako bi ga ministri unutarnjih poslova koji su se okupili u Bruxellesu i službeno potvrdili.

BRUXELLES

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izrazio je u četvrtak zadovoljstvo nakon što su sve države članice EU-a jednoglasno potvrdile da je Hrvatska ispunila sve obveze iz pravne stečevine vezane za šengensko područje, što otvara put za donošenje odluka o ukidanju graničnih kontrola sa šengenskim zemljama. “Vrlo smo zadovoljni i sretni zbog današnje odluke jer iza toga stoji jedan veliki rad koji smo uložili u posljednjih nekoliko godina i kada je u pitanju zaštita vanjskih granica Hrvatske, ali i primjena svih pravnih dokumenata i svega što spada u šengensku pravnu stečevinu”, izjavio je Božinović nakon sastanka ministara unutarnjih poslova država članica koji su jednoglasno usvojili zaključke o hrvatskoj spremnosti za Schengen.

ZAGREB

Hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovao je u četvrtak na virtualnom sastanku nazvanom "Samit za demokraciju" koji je sazvao američki predsjednik Joe Biden, te poručio da Hrvatska snažno podupire jedinstvo i transatlantsko partnerstvo u promicanju zajedničkih vrijednosti. "Na Samitu za demokraciju Hrvatska šalje snažnu poruku jedinstva i otpornosti transatlanskog partnerstva u promicanju zajedničkih vrijednosti, demokracije i vladavine prava", rekao je Plenković u svom govoru. Izrazio je zadovoljstvo i čast što sudjeluje na skupu koji okuplja zemlje utemeljene na istim neupitnim vrijednostima: slobodi, demokraciji i vladavini prava. Po njegovim riječima, pitanje održavanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima utemeljenim na tim načelima kao temelju međunarodnog mira i sigurnosti do nedavno je bilo prilično jednostavno.

LAVOV

Posjet Ukrajini učvrstio je izvrsne prijateljske odnose između Kijeva i Zagreba, ali ti odnosi ni na koji način nisu usmjereni protiv Rusije, izjavio je premijer Andrej Plenković u četvrtak u Lavovu, na kraju svog dvodnevnog službenog posjeta Ukrajini. "Ovaj posjet je učvrstio izvrsne prijateljske odnose između Hrvatske i Ukrajine, jednu jako dobru političku atmosferu koju gradimo već godinama", rekao je premijer u izjavi za novinare sumirajući posjet. Interes za dobre odnose i suradnju pokazao je ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum održan u organizaciji HGK i ukrajinske Trgovinsko-industrijske komore u srijedu u Kijevu na kojemu su se okupili predstavnici preko dvjesto tvrtki - šezdesetak hrvatskih i oko 150 ukrajinskih. Pokazatelj odličnih odnosa je i Zajednička deklaracija o europskoj perspektivi Ukrajine koju su potpisali premijer Plenković i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

PARIZ

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u četvrtak je istaknuo da je zadaća francuskog predsjedanja Vijećem EU-a od 1. siječnja učiniti Europu "snažnom u svijetu", predloživši reformu Schengena radi bolje zaštite europske granice i Maastrichta radi donošenja novog proračunskog okvira. Na tiskovnoj konferenciji u Elizejskoj palači francuski predsjednik je pokazao velike ambicije za ovo predsjedanje koje se vremenski podudara s kampanjom za predsjedničke izbore u travnju i za parlamentarne u lipnju. "Kada bih htio u jednoj rečenici sažeti cilj ovog predsjedanja, rekao bih da moramo prijeći s Europe suradnje unutar naših granica na Europu snažnu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu u svojim odlukama i gospodaricu svoje sudbine", rekao je Macron pred stotinjak novinara.

FRANKFURT

Regulator za lijekove Europske unije objavio je u četvrtak da bi imalo smisla primiti treću dozu cjepiva protiv covida-19 već tri mjeseca nakon druge doze uslijed "izuzetno zabrinjavajućih" pokazatelja zaraze u Europi.  "Dok je trenutna preporuka davati boostere nakon šest mjeseci, trenutno dostupni podaci idu u korist sigurne i učinkovite primjene boostera već tri mjeseca nakon cijepljenja", rekao je na brifingu za medije Marco Cavaleri, voditelj strategije cijepljenja Europske agencije za lijekove (EMA). Iako se pojavila nova varijanta omikron, širenje dominantne delta varijante virusa treba biti glavni fokus borbe protiv trenutnog vala.

BAGDAD

Snage predvođene SAD-om okončale su svoju borbenu misiju u Iraku te sve preostale trupe sada imaju obučnu ili savjetodavnu ulogu, kazali su u četvrtak zapovjednici iračke vojske i časnici koalicijskih snaga. Zapadni diplomati i dužnosnici zaduženi za sigurnost neslužbeno priznaju da to gotovo neće utjecati na broj vojnika koji su i dalje raspoređebi u Iraku. Trenutno ih je nešto više od 2000 i posljednjih godina te su snage vrlo ograničeno sudjelovale u nekoj borbenoj operaciji. Koalicijske snage predvođene SAD-om počele su svoju misiju 2014., sa zadatkom da poraze Islamsku državu (IS) nakon što je ta ekstremistička, sunitska skupina zauzela golema područja Iraka i Sirije.

PARIZ

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak na "ponovno zalaganje" i na "investiranje" EU-a na zapadnom Balkanu zbog "novih napetosti" na tom području i "upletanja regionalnih sila" koje žele destabilizirati Europu. "Na tom području danas vladaju nove napetosti. Povijest se ondje ponavlja, a ponekad je ona i tragična", rekao je predsjednik, najavivši europsku konferenciju o toj regiji koja će se održati u lipnju iduće godine u okviru francuskog predsjedanja EU-om u prvom polugodištu 2022. "Danas imamo posebnu odgovornost prema zapadnom Balkanu", rekao je na tiskovnoj konferenciji u Elizejskoj palači.

BERLIN

Novi njemački kancelar i dosadašnji ministar financija Olaf Scholz rekao je u četvrtak prilikom predaje dužnosti svom nasljedniku u ministarstvu financija Christianu Lindneru kako solidno državno financiranje i dalje mora ostati prioritet. "Trenutno je pandemija najveći izazov za državne financije, no mi moramo i dalje raditi na solidnom financiranju kako bi održali rezerve. Jer sljedeća kriza će sigurno doći", rekao je Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) prilikom predaje dužnosti Lindneru (Liberalno-demokratska stranka FDP). Dodao je da je funkcija ministra financija "nešto posebno" i da ju je rado obnašao posljednjih četiri godine u kabinetu Angele Merkel. "Na ovom poslu se radi o velikim stvarima", rekao je Scholz.

WASHINGTON

Američki predsjednik Joe Biden u četvrtak je na virtualnom samitu, na kojem sudjeluje stotinjak zemalja, rekao da su demokraciji porebni "šampioni". "Demokraciji su u svijetu potrebni šampioni kako bi se suprotstavila velikim i zabrinjavajućim izazovima", poručio je Biden iz Bijele kuće, okružen prigodnim panoima s natpisom "Samit za demokraciju" i logom u plavoj, narančastoj i bijeloj boji. Kazao je da se čak i SAD "neprestano mora boriti kako bi ostao na visini svojih demokratskih ideala" i dodao da nijedna pozvana zemlja "nije savršena". Pozvao ih je da se zajedničkim snagama odupru "autokratima" koji "svoje represivne  politike i prakse opravdavaju kao najučinkovitije sredstvo za suprostavljanje izazovima u datom trenutku".

LJUBLJANA

Slovenija je u četvrtak u UN-u službeno najavila svoju kandidaturu za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti svjetske organizacije za razdoblje od 2024. do 2025. godine, objavilo je u četvrtak slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Vijeće sigurnosti sastoji se od 15 zemalja članica UN-a, od čega je pet stalnih (SAD, Kina, Francuska, Velika Britanija i Rusija), dok se nestalne članice biraju se na vremensko razdoblje od dvije godine. Od kad je 1992. godine postala članicom UN-a, Slovenija se je za jedno od mjesta nestalnih članica Vijeća sigurnosti kandidirala dva puta, od čega jednom uspješno. Za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti bila je  izabrana  za razdoblje 1998/1999, dok se je 2011. godine kandidirala, ali je bio izabran Azerbejdžan, koji je dobio više glasova skupštine UN-a.