Mišljenje s Harvarda
Povjesničar tvrdi: 'Trump bi mogao donijeti tri katastrofalne odluke'
Svijet | Autor: HINA | 23.02.2024 u 12:13
“Američki glasači suočavaju se s teškom odlukom. Ukoliko izaberu Joe Bidena sljedećeg studenog, sačuvat će republiku, ali izgubiti carstvo. Drugi Bidenov mandat će zapečatiti pad američke supermoći i kraj Pax Americana (američkog mira, o.a). S druge strane, ako glasači izaberu Donalda Trumpa, koji je jasno pokazao da prezire američki Ustav, riskiraju da kažu zbogom republici. No, možda uspiju sačuvati carstvo jer su američki neprijatelji više u strahu od Donalda Trumpa nego od Joe Bidena. Imajući to na umu, mislim da će 2024. godina biti značajna godina za povjesničara poput mene”, navodi Ferguson.
Kao primjer navodi da kraj Rima kao republike i stvaranje carstva nije lako prepoznatljiv događaj kao takav jer Oktavijan nikad nije rekao “Ja sam car”. Te zbog toga, povjesničar smatra kako glasači niti neće znati jesu li napravili taj izbor između jednog i drugog, već će se to pokazati kroz vrijeme, prenosi Večernji.
“SAD je vrlo stabilna demokracija koja može preživjeti još jedan Trumpov mandat”, piše povjesničar napominjući kako republike inače ne traju toliko dugo te da u odnosu na druge republike SAD funkcionira iznenađujuće bolje. Navodi kako reizbor osobe koja odbacuje ustavne norme i pokušava ih poništiti, čini se “kobnim korakom”.
Tri najkatastrofalnije odluke koje bi Trump mogao donijeti kao predsjednik
Ferguson navodi kako bi to bilo napuštanje NATO-a jer je Trump u prvom mandatu jasno iskazao svoj stav kako saveznici samo uzimaju od SAD-a, a ništa ne daju. U slučaju reizbora, smatra kako u njegovoj vladi neće biti ljudi koji bi ga mogli potaknuti da bude barem suzdržan. U slučaju dolaska Trumpa na vlast, Ferguson je uvjeren da bi Ukrajina izgubila.
“Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove sigurnosne situacije u Europi i natjeralo sve europske zemlje da značajno povećaju svoje obrambene proračune”, navodi.
No, ono što bi za Fergusona bilo najproblematičnije je – Tajvan.
“Ako čitate memoare Johna Boltona, Trump je u biti ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Trump mogao rekao Kini: “Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama.” Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritizira Bidena jer je bio mek prema Kini. Tako bi Trumpova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao”, tvrdi Niall Ferguson sa Sveučilišta Harvard.
Na pitanje kako se svijet može pripremiti na pobjedu Trumpa, Ferguson navodi kako “Europljani trebaju početi biti ozbiljni oko strateške autonomije” te kao primjer navodi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji taj izraz već neko vrijeme koristi. “Japan je bliži strateškoj autonomiji nego europske članice NATO-a. Vrijeme je da zemlje Europe, velike i male, ozbiljno shvate vlastitu obranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki jamac njihove nacionalne sigurnosti”, ističe povjesničar.
No nije sve crno za uglednog britansko-američkog povjesničara te mu dvije stvari daju nadu. Prva je nevjerojatna otpornost američkog gospodarstva, a drugi razlog za nadu je taj što, za razliku od prvog Hladnog rata, protivnici nisu toliko snažni kao što se “često čine”, navodeći kako problemi s kojima se Kina suočava znatno teži za riješiti nego američki.
Izrael i Palestina
U članku za Neue Zürcher Zeitung komentirajući Izrael i Gazu navodi kako se Izrael suočava s nemogućim problemom. “Hamas koristi civile kao ljudski štit. Ako Izrael eliminira civile, onda je optužen za etničko čišćenje. Ako to ne radi, onda će biti optužen za genocid. Teško je pobijediti u takvoj situaciju, ali ne može ne učiniti ništa. Izrael mora pokušati uništiti Hamas”, navodi i ističe kako najveći problem je Iran jer su svi “loši dečki” ustvari iranski posrednici.
Ferguson previđa kako će Tajvan biti iduća točka sukoba velesila, te je upozorio kako će se svijet suočiti s brojnim katastrofama, te da se više brinemo oko klimatskih katastrofa, a manje oko geoloških iako potresi i vulkani uzrokuju više smrtnih slučajeva od ekstremnog vremena, prenosi Večernji.