Prema sporazumu, koji je preliminarni i još ga trebaju službeno ratificirati Europski parlament i Vijeće, zemlje na prvoj liniji južne Europe uvest će stroži postupak azila na svojim granicama izvan EU i imat će više ovlasti za odbijanje tražitelja azila. Zemlje u unutrašnjosti Europe imat će izbor hoće li prihvatiti određeni broj migranata ili će uplatiti novac u zajednički fond EU.

Vijeće EU je u priopćenju napisalo:

"Pet zakona EU oko kojih su se španjolsko predsjedništvo i parlament dogovorili dotiču se svih faza upravljanja azilom i migracijama, u rasponu od provjere nezakonitih migranata kada stignu u EU, uzimanja biometrijskih podataka, postupaka za izradu i obradu zahtjeva za azil, pravila o određivanju koja je država članica odgovorna za rješavanje zahtjeva za azil te suradnja i solidarnost među državama članicama i kako postupati u kriznim situacijama, uključujući slučajeve instrumentalizacije migranata.

Nova pravila, nakon usvajanja, učinit će europski sustav azila učinkovitijim i povećat će solidarnost među državama članicama tako što će omogućiti smanjenje tereta na one države članice u koje stiže većina migranata."

Koja su nova pravila?

Prema novim pravilima, zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika.

Uvodi se i brzi postupak provjere prava na azil na vanjskim granicama EU. U tim brzim postupcima bi za najviše 12 tjedana trebalo biti utvrđeno čiji zahtjev za azilom je očito neutemeljen jer dolazi iz relativno sigurne zemlje.

Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna, o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU, primjerice Grčka i Italija. Ne postoji više zajednički popis sigurnih zemalja. Brzim postupcima na granici bit će podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje.

Za postupak na granici se sad moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatilišta u zemljama na vanjskim granicama EU, primjerice Grčkoj i Italiji. Švedsko predsjedništvo je u početku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se došlo do jedne trećine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU moraju prihvatiti u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Sve druge članice EU bi morale plaćati određeni iznos u europski fond iz kojeg se financira zaštita granica i druge zadaće u sklopu sprječavanja migracija. 

Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćeni postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude će vrijediti "normalni" postupci. To znači da će oni biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i da će onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj. Ta "sekundarna migracija", koja prema zakonima EU zapravo nije dopuštena, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima.

"Povijesni dan"

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da će "20. prosinca 2023. ući u povijest". "Europa još jednom prkosi izgledima. Vrlo sam ponosna što smo s Paktom o migraciji i azilu donijeli i osigurali rješenja", rekla je.

"Ovo je vjerojatno najvažniji zakonodavni dogovor u ovom mandatu. To je bila briga broj jedan naših građana u 2019. godini, a mnogima je i dalje briga broj jedan. Dakle, radi se o sporazumu koji je nastajao više od deset godina", dodala je.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će "ovaj Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor na ovaj izazov".

"To znači da će Europljani odlučivati tko dolazi u EU i tko može ostati, a ne krijumčari. To znači da ćemo zaštititi one kojima je potrebna pomoć. Ovaj Pakt također će osigurati da države članice odgovorno dijele odgovornost pokazujući solidarnost s onima koji štite naše vanjske granice, dok istovremeno sprječavaju ilegalnu migraciju u EU.

A EU i njegovim državama članicama dat će alate za brzu reakciju u kriznim situacijama, kada su države članice suočene s velikim brojem ilegalnih dolazaka ili instrumentalizacijom, kada neprijateljske zemlje namjerno pokušavaju destabilizirati EU ili države članice", rekla je Von der Leyen.

Šefica Komisije također je istaknula da, uz Pakt, "Komisija podupire države članice kroz konkretne, operativne mjere za suočavanje s neposrednim izazovima" i "provodi konkretne akcijske planove za borbu protiv ilegalne migracije kroz Mediteran, Balkan ili Atlantik".

"Gradimo partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzita kako bismo se borili protiv krijumčara i trgovaca ljudima te osigurali učinkovit povratak migranata koji nemaju pravo na boravak u EU u njihovu zemlju porijekla", dodala je.

Ljevica: Ovo je mračan dan za EU

Reagirajući na politički dogovor EU o migraciji i azilu, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je:

"Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU."

Organizacije za ljudska prava upozorile su na implikacije sporazuma na migrante i tražitelje azila. "Konačni dogovor podrazumijeva krajnje razočaravajuće ishode u svim segmentima. Njegov će glavni učinak biti povećanje patnje na granicama i otežavanje traženja sigurnosti", rekla je Olivia Sundberg Diez, zagovornica Amnesty Internationala za EU za migracije i azil.

Više od 50 neprofitnih organizacija upozorilo je u otvorenom pismu da će pakt o migracijama dopustiti zemljama da proizvoljno zatvaraju djecu i premještaju migrante te da će dovesti do pojačanog ranog profiliranja.

Nižu se reakcije

Nizozemski premijer Mark Rutte pohvalio je dogovor kao "velik napredak" rekavši: "Ovaj će nam sporazum dati veću kontrolu nad migracijom, primjerice, putem boljih i bržih postupaka traženja azila na vanjskim granicama EU."

Švedski zastupnik desnog centra Tomas Tobé, glavni pregovarač Parlamenta o jednom od dosjea o migraciji, rekao je: "Nova pravila omogućit će nam da ponovno preuzmemo kontrolu nad svojim vanjskim granicama i smanjimo pritisak migracije prema EU. Bili smo konstruktivna i ujedinjujuća snaga tijekom pregovora."

Ressler: Ovo je ključna odluka mandata

Radi bolje kontrole migracijskih tokova prema Europi uvodi se brža, efikasnija procedura prikupljanja podataka na vanjskim granicama novim harmoniziranim provjerama, stoji u priopćenju hrvatskog zastupnika iz redova pučana Karla Resslera koji je sudjelovao u pregovorima o Migracijskom paktu, pet zakonodavnih akata za modernizaciju europskog sustava migracija i azila.

"Ovo je ključna odluka mandata. Zaokružena cjelina pet zakonodavnih akata omogućit će nam da smanjimo migracijski pritisak prema Hrvatskoj i Europi, povećamo pravnu sigurnost i vratimo kontrolu nad europskim granicama", rekao je Ressler.

Istaknuo je da će "borba protiv nezakonitih migracija biti dodatno ojačana značajno unaprijeđenim biometrijskim sustavom koji će omogućiti identificiranje osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju“.

Proširuje se opseg zajedničke europske baze biometrijskih podataka nezakonitih migranata i podnositelja zahtjeva za azil radi boljeg uvida, suradnje i detektiranja osoba koje predstavljaju sigurnosni rizik, a uspostavljaju se i mehanizmi za upravljanje kriznim situacijama, dodaje se u priopćenju.

"Sveobuhvatni pristup migracijama i azilu povezuje učinkovitu zaštitu granica, više reda i brže procedure, snažniju borbu protiv krijumčarenja i zloupotreba, kao i partnerstva s trećim državama", ističe se u priopćenju.

Nakon što je Europska komisija predstavila novi prijedlog Pakta za migracije i azil 2020. godine, uslijedili su dugotrajni politički pregovori oko jednog od najkontroverznijih pitanja europske politike.

Uredbe bi trebale biti usvojene na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u travnju, a oblikovat će europski sustav migracija i azila u godinama pred nama, dodaje se u priopćenju.