Nakon kontrolnog prebrojavanja svih glasačkih listića s više od 2200 biračkih mjesta s teritorija RS utvrđeno je kako je Dodik dobio većinsko povjerenje birača i pobijedio kandidatkinju oporbe Jelenu Trivić.

Dodik je u protekle četiri godine bio član Predsjedništva BiH, a prije toga je u dva mandata bio predsjednik RS-a.

U utrci za dopredsjednika RS iz reda bošnjačkog naroda pobijedio je neovisni kandidat Ćamil Duraković, nekadašnji načelnik općine Srebrenica. On je dobio više glasova od Senada Bratića, kojega je za dopredsjedničku dužnost kandidirala Stranka demokratske akcije (SDA).

Dopredsjednik RS iz reda Hrvata postao je Davor Pranjić, predsjednik odbora HDZ BiH u Banjoj Luci, koji je pobijedio neovisnog kandidata Ivana Begića.

Begić je ranije bio član Partije demokratskog progresa (PDP) i zastupnik u gradskoj skupštini Banje Luke, no istupio je iz te stranke u prosincu 2021. i podnio ostavku na zastupničku poziciju nakon što je na društvenim mrežama objavljena njegova snimka intimnog sadržaja. Nakon kraće stanke odlučio se ponovo politički aktivirati i samostalno kandidirati za dopredsjednika RS.

Dopredsjednici RS imaju krajnje ograničene ovlasti, a stvarna moć u rukama je predsjednika.

SIP je ranije objavio preliminarne rezultate izbora za sve druge razine vlasti, a političke stanke i kandidati sada mogu uložiti prigovore i eventualno tražiti ponavljanje izbora ukoliko dokažu kako su počinjene nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate. Konačni i potvrđeni rezultati izbora moraju biti objavljeni do 3. studenog.

Predsjednik SIP-a Suad Arnautović kazao je kako su jasne procedure koje pritom treba slijediti te da stoga nema mjesta očekivanjima da će se bilo kakvim pritiscima moći utjecati na pravorijeke koje po pritužbama bude donosio SIP ili Sud BiH.

“Svi oni koji imaju namjeru atakirati na ovu državnu instituciju trebaju znati da ona neće djelovati temeljem njihovih želja, nego ustava i zakona”, kazao je Arautović.

Istaknuo je i kako svi problemi koji su se pojavili na ovogodišnjim izborima jasno pokazuju da se mora hitno mijenjati izborno zakonodavstvo u tehničkom dijelu, za što su već ranije dani brojni konkretni prijedlozi koji nikada nisu dobili potrebnu potporu u državnom parlamentu.