Postavlja se pitanje, kaže, traži li jedna ili obje strane alibi za već utvrđene akcije, je li riječ o nekoj vrsti kvazipregovora ili nije. “I francuski predsjednik Emmanuel Macron intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize”, dodao je.

Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Scholz sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.

“Ukrajincima je stalo da nemaju percepciju zemlje koja je već u ratu”

Ukrajinski političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja i bez ispaljenog metka trpi ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 milijardi dolara je otišlo iz Ukrajine od listopada, a u siječnju je s milijardu i pol dolara morala intervenirati i Središnja banka kako bi održala stabilnost financijskog sektora.

Ukrajincima je, ističe, zaista stalo da njihova zemlja nema percepciju zemlje koja je zapravo već u ratu.

“EU se nada deeskalaciji krize”

Govorio je o ozračju među kolegama europarlamentarcima i rekao da se EU prije svega nada miru, odnosno deeskalaciji krize jer bi moguća ruska agresija osim Rusije i Ukrajine koštala i europski kontinent, odnosno samu Europsku uniju.

“Poprilično su živahni napori da se diplomacijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena. EU je našla unutarnju dozu koherentnosti, po svemu sudeći mislim da je Unija otišla daleko u pripremama za uvođenje sankcija Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu. Razradu mehanizama sankcija je dobila Europska komisija, ali o njihovom opsegu odlučuje Europsko vijeće”, rekao je Picula.

Koliko sukob u Ukrajini utječe na Hrvatsku?

Na pitanje bi li se sukob u Ukrajini mogao na bilo koji način reflektirati na situaciju u hrvatskom okruženju, Picula je kazao da vjeruje da bi. Rekao je da će o tome upozoriti u raspravi na Europskom parlamentu.

“Mi ćemo doista podvući važnost potrage za mirnim rješenjem ove krize. Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU, poput Baltika ili područja oko Crnog mora”, rekao je.

Smatra da bi se posljedice osjetile i na jugoistoku Europe, na Balkanu i u neposrednom susjedstvu Hrvatske, jer graničimo s tri zemlje koje na neki način mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

“Možemo kazati da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine”, rekao je za HRT.