Slovenske partizanske pjesme pojavile su se tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon rata nastala je bogata produkcija skladbi partizanskih pjesama pisanih za zborove.

Inicijativu za upis partizanskih pjesama u registar slovenske nematerijalne baštine dao je Partizanski zbor koji djeluje kao udruženje u Ljubljani.

U registar je uvršteno stotinjak pjesama s ciljem da budu sačuvane za buduće generacije.

U priopćenju slovenskog ministarstva kulture navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, a nastale su tijekom Drugog svjetskog rata.

U početku su partizanske, kao i borbene, domoljubne, radničke i revolucionarne pjesme pjevale grupe partizanskih boraca koji su bili dio kazalištnih ili kulturnih skupina koje su nastupale na kulturnim manifestacijama u partizanskim jedinicama ili na oslobođenim teritorijama. 

Poslije Drugog svjetskog rata, partizanske pjesme bile su stub državne glazbene produkcije i dio formalnog obrazovanja.

Nakon 1991., te pjesme su izvođene uglavnom na neformalnim mjestima, ali su u proteklih nekoliko godina brojni zborovi i pjevačke skupine iznova otkrili partizanske pjesme i njihov kulturološki potencijal.