Izložba je plod suradnje Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor i Muzeja grada Šibenika.

Autori postavke su viši kustosi iz Muzeja grada Šibenika, Emil Podrug i Toni Brajković.

Ovom izložbom Muzej grada Šibenika prezentira dio djelatnosti svog Arheološkog odjeljenja.

Radi se o dva arheološka nalazišta na kojem radnici šibenskog muzeja sprovode sistematska istraživanja, koja i dalje traju. Arheološko nalazište Velištak otkriveno je 2007. godine, piše Radio Kotor. 

Kustos Pomorskog muzeja u Kotoru Ilija Mlinarević naznačio je da je jedan od ciljeva izložbe povezivanje između dvije države i dva grada te povezivanje struke.

“Ove i ovakve izložbe moraju da budu poticaj za još bolju suradnju između muzealaca, kustosa, arheologa i drugih zvanja iz oblasti kulture. Kotor i Šibenik imaju vjekovne, neraskidive veze o čemu svjedoče naša sjećanja, arhivi, muzeji i ljudi. Stoga ovu izložbu doživljavam kao prirodni slijed događaja i naravno na tome ne smijemo stati”, poručio je Mlinarević.

Direktor Muzeja grada Šibenika Željko Krnčević  je podvukao da arheološka suradnja Šibenika i Kotora traje već 60 godina.

“Naime moj dragi kolega, nažalost pokojni Jovica Martinović, bio je 60-tih godina na terenu u jednom lokalitetu kraj Šibenika. Tamo je upoznao svoju suprugu. Moj djeda bio je veterinar, u onoj prvoj Jugoslaviji, na Cetinju. Sjećam se njegovih priča o Crnoj Gori i junaštvu i meni je Crna Gora po tome uvijek ostala u glavi. Moj djed je čak njemu bio kum na vjenčanju. Moram zahvaliti Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske što je prepoznalo ovu suradnju već drugi put. Mi očekujemo sada vašu izložbu u Šibeniku”, kazao je Krnčević.

U ime autora postavke obratio se Toni Brajković, navodeći da se izložba odnosi na dva lokaliteta koja, kako je rekao, razdvajaju tisuće godina. 

“Tu imate jedno neolitsko naselje koje Emil već dugi niz godina istražuje, a s druge strane Velika brda, liburnsko naselje koje ulazi u Rimsko vrijeme i traje do Prvog stoljeća nakon Krista. Jedno je uz rijeku Krku, to je Velika brda, koje je sad gradinsko naselje. Ono je na uzvisini. U prostoru se ne doima toliko impozantno, ali kada se popnete onda vidite Velika brda,  Šibenik i šibensku rivu, vide se svi otoci, planinski lanci Dinare, Velebita i druga gradinska slična naselja koja su jako daleko za nas ljude koji smo pješaci ili u automobilima. To su poprilične udaljenosti, ali u vizualnom kontaktu. Oni su to prije nekada morali imati radi komunikacije, jer su morali znati tko ili što dolazi, kakva prijetnja ili kakva prilika. I bili su prije svega trgovci, iznimno vješti, a to dokazuje materijal koji je poslagan tu u vitrinama. Sada pričamo o Velikoj Mrdakovici, pošto ja već dugi niz godina istražujem na njoj i ovo je izbor materijala koji je najreprezentativniji”, naznačio je Brajković. Njegov kolega Emil Podrug je na izloženim banerima predstavio priču o Velištaku, naselju koje se nalazi u plodnom polju.

“To je jako opipljivo, nezgodno za istraživanje, za razliku od moga kamenjara. I tu ima svega, od keramičkih posuda, oruđa i oružja, sve je provučeno kroz te priče, a na ovim mojim plakatima opet materijal druge vrste. Uglavnom izdvojene priče, dva izdvojena lokaliteta pričaju o tom našem području. Jedno je plodno polje, a drugo kameno brdo”, kazao je Brajković.

Dobrodošlicu je u ime Pomorskog muzeja crne Gore Kotor poželjela direktorica Maja Uskoković, koja je i otvorila izložbu.

U glazbenom dijelu nastupio je prof. Aleksandar Janićijević, tenor, uz klavirsku pratnju prof. Nikole Vučkovića. Izložba je otvorena za posjetitelje do 20. lipnja.