Svaki od posljednjih deset mjeseci rangiran je kao najtopliji ikada dosad zabilježen u svijetu u usporedbi s odgovarajućim mjesecom prethodnih godina, podaci su iz mjesečnog biltena Copernicusa.

Zajedničko izvješće koje su objavile Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) pokazalo je nove zabrinjavajuće podatke. Naime, Europljani pate od nesnosne vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućina porasla je 30% u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime koje su objavile ove dvije organizacije.

Temperaturni rekordi

Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo kazala je da se može činiti da je cijena klimatskih mjera vioska, no upozorila je da je cijena neaktivnosti mnogo veća.

Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci tijekom 2023. godine, pri čemu je rujan bio najtopliji od početka mjerenja, prenosi Guardian.

Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU-u, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću. Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće.

“Tijekom 2023. godine Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.

Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su naveli da je u 2022. bilo 70.000 dodatnih smrti.

Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, vjeruje da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama tijekom 2023. bio još i veći.