Početak kišne sezone i opasnost od poplava izazivaju dodatnu bojazan da će sustav odvodnje gusto naseljene enklave popustiti i da će se bolesti proširiti.

U UN-ovom šatorskom naselju na jugu Gaze, raseljeni su se probudili da bi robu koju su preko noći stavili na sušenje našli mokru.

"Živjeli smo u betonskoj zgradi, a sada smo u šatoru", rekao je Fayeza Srour, koji je našao utočište na jugu nakon što su Izraelci krenuli u ofenzivu poslije upada Hamasa na jug Izraela 7. listopada.

"Najlonski šatori i daske neće izdržati poplavu...Ljudi spavaju na podu, što da rade, kamo da idu?".

Zime u Gazi znaju biti vrlo hladne i enklavu katkada pogađaju poplave.

Još jedan raseljeni Palestinac, Karim Mreish kaže da se ljudi mole Bogu da kiša prestane.

"Djeca, žene, starci mole se Bogu da prekine kišu. Ako se to ne dogodi bit će jako teško, riječima nećemo moći opisati našu patnju", rekao je.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prošli tjedan objavila da se Gaza suočava s povećanim rizikom od širenja bolesti, jer je izraelsko bombardiranje poremetilo zdravstveni sustav, ograničilo pristup čistoj vodi i dovelo do gomilanja ljudi u skloništima.

"Već imamo pojavu dijareje", rekla je glasnogovornica WHO-a Margaret Harris u Ženevi.

Dodala je da je dosad registrirano više od 30.000 slučajeva dijareje u razdoblju u kojem bi se normalno očekivalo 2000 slučajeva.

"Infrastruktura je oštećena, nedostaje vode, ljudi su nagurani jedni na druge. To su razlozi zašto tražimo prekid vatre i to odmah", istaknula je.

Ahmed Bayram, glasnogovornik Norveškog vijeća za izbjeglice, izjavio je da bi početak kišne sezone mogao biti "najteži tjedan u Gazi od početka vojne eskalacije".

"To znači da će se ljudi i spasioci teže kretati. Bit će teže spašavati ljude pod ruševinama, pokapati mrtve, i sve to u uvjetima neprekidnog bombardiranja i katastrofalnog nedostatka goriva", dodao je.