Za vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 2001. godine iz različitih republika nekadašnje SFRJ izbjeglo je, procjenjuje se, više od 2.4 milijuna ljudi, a oko još 2 milijuna je interno raseljeno. Bila je to jedna od najvećih izbjegličkih kriza u Europi do tada. Godine 1999. Kosovo je napustilo najveći dio kosovskih Albanaca. Iste godine, nakon bombardiranja Jugoslavije i potonjeg Kumanovakog sporazuma, dok su se Albanci vraćali kućama oko 200.000 kosovskih Srba otišlo je iz svojih kuća, piše N1. 

Skoro istovremeno, i takođe u Europi bježali su ljudi s Kavkaza: Čečeni i Inguši. Gruzini i Osetini i drugi narodi, mnogi da se nikada ne vrate. Za mnoge u ostatku Europe ti ljudi su prošli ispod radara pažnje. I to će se ponavljati i u drugim situacijama.

S kime lakše suosjećamo?
Socijalni psiholog Zoran Pavlović kaže da ljudi u principu više suosjećaju s onima s kojima pronalaze neke zajedničke karakteristike.

“Suosjećanje s patnjama druge osobe, u nekom smislu prati granice naših socijalnih identiteta, iz kut socijalne psihologije. Mnogo smo spremniji suosjećati s onima koje doživljavamo da su ‘mi’, posebno po nekim kriterijima koji su za nas jako važni ili relevantni”, rekao je Pavlović.

Godine 2011. počeli su ratovi u Siriji i ratovi u Libiji. Svoje domove napustilo je oko 13 milijuna Sirijaca, od toga 5 milijuna je napustilo Siriju. Većina izbeglica iz Sirije prvobitno utočište našla je u okolnim zemljama, prije svega Turskoj. I Libijci su bježali u susjedne zemlje živeći tamo u privremenim kampovima.

Razmjere ovih i nekoliko drugih ratova na teritoriju Bliskog istoka, poput rata u Afganistanu i ratova na afričkom kontintetu, Europa je osjetila kada su brodovima, riskirajući živote, i kopnom izbjeglice i migranti počeli dolaziti u Italiju u Grčku s namjerom da odu dalje u Europu.

Dizale su se i bodljikave žice
Samo u 2015. godini 1.3 milijuna ljudi zatražilo je azil. EU je pokušala uvesti kvote. Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Češka su se pobunile. Na nekim granicama su se dizale i boljikave žice. Desno orijentirani političari, poput mađarskog Viktora Orbana su iskoristili priliku da prikupe političke poene.

“Tema antimigracijskih politika je, u principu, jedna vrsta konstante u desničarskim ideologijama u različitim sredinama”, dodao je Pavlović.

Dok se Europa te 2015. borila s nepreglednim valom izbeglica i migranata, na drugom kraju kontinenta također su se pojavile izbjeglice – aneksijom Krima, a potom i ratom na istoku Ukrajine, ova područja napustilo je, prema procjenama, dijelom u pravcu Rusije, dijelom dublje na teritorij Ukrajine, više od milijun i pol ljudi.