Kako je kazao, EU i SAD dijele niz novih zajedničkih izazova poput odgovora na socijalno-ekonomske utjecaje pandemije, promicanja globalnog zdravlja, borbe protiv klimatskih promjena, borbe protiv globalnih kriminalnih mreža, te digitalne i zelene transformacije kao sredstava održive modernizacije. Spomenuo je i kako EU i SAD održavaju jedan od najsnažnijih svjetskih bilateralnih odnosa u trgovini i investicijama te zajednički unapređuju iznimno integriran ekonomski odnos.

Picula je posebno naglasio i podržao uvođenje viznog reciprociteta za sve građane Europske unije kako je propisano europskim zakonodavstvom.

“U bliskoj suradnji sa SAD-om, Europska bi unija trebala iskoristiti svoju vjerodostojnost i biti spremna na razvijanje boljih, djelotvornijih  inicijativa. Puki povratak u prošlost nije niti moguć niti poželjan. EU stoga mora težiti ponovnom definiranju odnosa “jednaki prema jednakima”. To usto zahtijeva i veća ulaganja s naše strane, ali i odlučniju potporu novim pozitivnim inicijativama Bidenove admistracije koje se odnose na ubrzanje zdravstvenog i ekonomskog globalnog oporavka nakon pandemije COVID-19”, rekao je Picula.

U tom je kontekstu posebno naglasio potrebu za novom transatlantskom agendom koja na prvo mjesto stavlja multilateralnu suradnju čija je svrha zdraviji svijet, borba protiv klimatskih promjena, promicanje mirnog rješavanja sukoba i reforma ekonomskih politika, stavljajući u središte borbu protiv nejednakosti. U svom je predstavljanju pozvao na pojačanu koordinaciju upotrebe mehanizama sankcija za povrede ljudskih prava te na pokretanje transatlantskog dijaloga o sigurnosti i obrani. Istaknuo je i zajedničku potrebu za obranom globalne demokracije od rastućeg autoritarizma, također unutar transatlantske zajednice.

“Unutar ovog nacrta, poseban naglasak stavljam na uspostavljanje snažnijih zakonodavnih struktura kako bi promicali uključiv transatlantski dijalog. Upućen je i poziv američkom Kongresu da autorizira Interparlamentarnu skupinu SAD-a i Europske unije. Također bismo trebali razmotriti suradnju između članova Europskog parlamenta i članova Kongresa u različitim tematskim područjima. Tako bi omogućili razmjenu najboljih praksi o globalnim, ali i domaćim, lokalnim izazovima. Ukratko, obnovljena transatlantska agenda bi trebala kombinirati stare elemente s novim izazovima. U točkama slaganja, suradnja je neophodna, dok je u točkama razilaženja potrebno pregovarati o različitostima te postići obostrano korisna rješenja”, zaključio je Picula svoje izlaganje. 

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta o Izvješću će glasovati 12. srpnja, a plenarna rasprava i glasovanje su predviđeni u rujnu.