Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) danas objavljuje najopsežniju procjenu do sada, manje od tri mjeseca prije važnih razgovora u UN-u. Izvješće sadrži 3949 stranica, a možete ga pogledati ovdje. 

Nalazi iz procjene su finalizirani u subotu navečer i predstavljaju osmogodišnji rad vodećih znanstvenika iz ovog područja, piše The Guardian.

Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, rekla je da su stručnjaci više od tri desetljeća upozoravali na posljedice zagrijavanja planeta.

"Svijet je slušao, ali nije djelovao dovoljno snažno, pa kao posljedicu toga imamo klimatske promjene. Nitko nije siguran i stanje se pogoršava sve brže. Moramo tretirati klimatske promjene kao neposrednu prijetnju", rekla je, prenosi Index. 

Rekla je da je čovječanstvo u mogućnosti napraviti potrebne promjene, ali nema vremena za gubljenje.

"Ne možemo poništiti greške iz prošlosti, ali ova generacija političkih i poslovnih čelnika, ova generacija svjesnih građana može popraviti stvari. Ova generacija može napraviti sistemske promjene koje će zaustaviti zagrijavanje planeta, pomoći svima da se prilagode novim uvjetima i stvoriti svijet mira, prosperiteta i jednakosti", rekla je.

"Klimatske promjene su sada tu. Ali i mi smo sada ovdje. A ako mi ne djelujemo, tko će?"

Autori izvješća IPCC -a upozoravaju na posljedice porasta globalne temperature.

"U pojedinim godinama dostići ćemo rast temperature od 1,5 stupnjeva puno ranije. Već smo to postigli za dva mjeseca tijekom El Niña 2016. Najbolja procjena novog izvješća je sredina 2034. godine, ali je neizvjesnost ogromna i kreće se od sada do nikad", rekao je profesor Malte Meinshausen sa Sveučilišta Melbourne u Australiji.

Dr. Friederike Otto sa Sveučilišta Oxford kaže da ćemo vidjeti još intenzivnije i učestalije toplinske valove. 

"Također ćemo vidjeti porast obilnih padavina na globalnoj razini, a također će se povećati i neke vrste suša u nekim regijama svijeta. Smanjenje globalnog zatopljenja doista minimizira vjerojatnost da će doći do ovih prekretnica. Nismo osuđeni na propast", navodi Otto.

Profesor Piers Forster sa Sveučilišta Leeds, Engleska: "Prije se mislilo da bi moglo doći do rasta temperature čak i nakon što emisije budu na nultoj razini. Ali sada očekujemo da će priroda biti ljubazna prema nama i ako uspijemo postići neto nulu, nadamo se da nećemo dobiti daljnje povećanje temperature. A ako možemo postići neto nula stakleničkih plinova, na kraju bismo trebali moći preokrenuti dio tog povećanja temperature i ohladiti se".

Nakon oštrih upozorenja IPCC-a o klimatskim promjenama, britanski premijer Boris Johnson pozvao je na hitne globalne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, javlja BBC.

Johnson je rekao da izvješće IPCC-a "otrežnjujuće štivo" i da se nada da će to izvješće biti "poziv na uzbunu svijetu da odmah poduzme mjere" uoči summita o klimi koji će se u studenom održati u Glasgowu.

"Znamo što se mora učiniti kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje - poslati ugljen u povijest i prijeći na čiste izvore energije, zaštititi prirodu i osigurati financijsku pomoć za zemlje na prvoj liniji fronta", rekao je.

Iako se morski led uglavnom nalazi na Arktiku i Antarktiku, njegovo topljenje ima snažan učinak na cijeli planet.

To je zato što svijetla površina leda reflektira sunčevu svjetlost natrag u atmosferu, i u svemir - održavajući polarna područja mnogo hladnijima od ekvatora.

No kako se led postupno topi, sve je manje svijetlih površina koje reflektiraju ovu sunčevu svjetlost, što znači da se više topline apsorbira na površini i temperatura oceana raste.

Zagrijani ocean zatim dalje topi led, pokrećući kontinuirani ciklus zagrijavanja i topljenja. To narušava normalnu cirkulaciju oceana, što utječe i na ostatak svjetske klime.

Razina mora raste zbog zagrijavanja u polarnim regijama, zbog kojih se topi morski led i uzrokuje toplinsko širenje vode. 

To je problem jer ako razina mora nastavi rasti jednakom brzinom kao do sada, na kraju će obalna područja, a moguće i čitavi otoci, biti poplavljena ili će potpuno nestati pod vodom.

Dio zemljišta koje bi se izgubilo važno je za uzgoj hrane, poput delte Nila.

Milijuni ljudi mogli bi biti raseljeni. Jedno lokalno vijeće u Sjevernom Walesu već je donijelo plan za evakuaciju svih stanovnika svog obalnog sela u sljedećih 25 godina, ili ranije ako bude potrebno.

PET KLJUČNIH POSLJEDICA

- Temperature će do 2040. godine prema svim scenarijima emisija doseći 1,5 C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju od 1850-1900 godine.

- Arktik će vjerojatno biti praktički bez leda u rujnu barem jednom prije 2050. u svim procijenjenim scenarijima.

- Sve češće će se pojavljivati neki ekstremni događaji "bez presedana u povijesnim zapisima" čak i pri zagrijavanju za 1,5 °C.

- Predviđa se da će se ekstremni događaji na razini mora koji su se dogodili jednom u sto godina u nedavnoj prošlosti dogoditi barem godišnje na više od polovice lokacija na kojima se mjeri razina plime i oseke do 2100.

- U mnogim će regijama vjerojatno biti požara.

KLJUČNE TOČKE IZVJEŠĆA
- Globalna površinska temperatura bila je 1,09 C viša u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850.-1900. godine.

- Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene od 1850. godine.

- Nedavna stopa porasta razine mora gotovo se utrostručila u odnosu na 1901.-1971. godine.

- Ljudski utjecaj je "vrlo vjerojatno" (90%) glavni pokretač globalnog povlačenja ledenjaka od 1990-ih i smanjenja arktičkog morskog leda.

- "Gotovo je sigurno" da su toplinski valovi, uključujući vrućine, postali sve učestaliji i intenzivniji od 1950 -ih, dok su hladni događaji postali rjeđi i manje ozbiljni.

"OVO JE CRVENI ALARM ZA ČOVJEČANSTVO"

Štetan utjecaj čovječanstva na klimu je činjenica, kažu UN -ovi znanstvenici u studiji.

Autori izvješća tvrde da se ne može isključiti da se porast razine mora od dva metra do kraja ovog stoljeća.

No, postoji nova nada da bi značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.

"Današnje izvješće Radne skupine 1 IPCC-a je crveni alarm za čovječanstvo", rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

"Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako današnje izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26", rekao je, prenosi Index.